Stočarstvo pitanje br. 26

20

Zanima me na koji način se procjenjuje kilaža za svinje metodom izmjere svinja. Npr. znam da se za telad mjerenje metrom obavlja iza prvih nogu, ali za svinje neznam je li to od očiju, ušiju ili kako drugačije?
Prosuđivanje vanjštine domaćih životinja može se obaviti subjektivno – temeljem prosudbe tjelesne građe i razvijenosti životinje gledanjem (od oka), za što je svakako potrebno iskustvo, te objektivno – putem mjerenja tjelesnih mjera upotrebom raznih mjernih pomagala (npr. vrpca, Lydtinov štap, stočne vage…). Za procjenu tjelesne mase živih svinja u situaciji kada na raspolaganju nemamo odgovarajuću vagu, već samo mjernu vrpcu (traku s mjernom skalom u centimetrima), može poslužiti sljedeća formula: (opseg prsa x dužina trupa) /160. Pri tome se opseg prsa (u cm) mjeri iza lopatica, dok se duljinu trupa (u cm) mjeri kao razmak od spoja glave i vrata (atlanto-okcipitalnog zgloba) i korijena repa. Svakako treba naglasiti da se ovdje radi o procjeni, te da stvarna kilaža svinje može odstupati, pri čemu su pogreške veće kod masnijih svinja, jer je mast voluminoznija, a specifično lakša od mišića.

prof. dr. sc. Danijel KAROLYI

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 441
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 81
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.