Spremamo se za uzgoj koza na području Općine Rakovica. Imamo površine od oko 15 jutara, ne previše rascjepkanog zemljišta obraslog niskim raslinjem, a od toga je 30% oranica. Molimo za preporuku koja bi pasmina bila najisplativija i otporna na tom području i koja bi po mogućnosti bila i u sustavu poticaja isplativija?
U vašem pitanju niste naveli u koju svrhu bi uzgajali koze, odnosno što bi bio temeljni proizvodni cilj tog uzgoja, niti u kojem sustavu (zatvoreni-stajski ili stajsko pašni) bi ih uzgajali. Ako je vaša namjera proizvoditi kozje mlijeko, onda vam preporučujem alpinu ili sansku kozu koje je moguće kupiti i Hrvatskoj, a i u inozemstvu, s tim da se prije kupnje maksimalno informirate o (provjerite) njihovom zdravstvenom stanju i proizvodnom potencijalu. S obzirom da ste u pitanju naveli da je jedan dio vašega zemljišta obrastao niskim raslinjem, pretpostavljam kako bi možda htjeli da koze „čiste“ (pasu i brste) na tim površinama i da bi ih možda ekstenzivno ili poluintenzivno uzgajali i za meso. U tom slučaju vam onda preporučujem bursku pasminu koja je visokoplodna i vrlo učinkovita u proizvodnji mesa ili hrvatsku šarenu koza koja je izrazito otporna, ali je skromnijih proizvodnih odlika. Dakle, da bi preciznije odgovorili na vaše pitanje nedostaje proizvodna namjena i način uzgoja.

prof.dr.sc. Boro MIOČ

Prethodni članakIstovremeno korištenje vrkute i sikavice
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 467
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.