Kako se pravilno upotrebljava električni omamljivač za svinje i gdje ga nabaviti?
Prema Pravilniku o zaštititi životinja u vrijeme usmrćivanja (NN 83/2011.) životinje koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, prije usmrćivanja moraju se podvrgnuti postupku omamljivanja. Omamljivanje predstavlja namjerno izazvani proces koji dovodi do gubitka svijesti i osjetljivosti bez boli, uključujući svaki proces koji dovodi do trenutačne smrti životinje. Za omamljivanje svinja u klaonicama često se koristi električno omamljivanje uz pomoć električnog uređaja koji se sastoji od transformatora, priključnih kablova i kliješta za omamljivanje. Električna metoda omamljivanja dovodi do općeg epileptičnog stanja kod životinje. Smatra se da bi omamljivanje bilo uspješno da struja pri omamljivanju mora imati jakost najmanje 1,25 ampera uz voltažu od 240 pa sve do 700 V. Veći napon je obično sigurniji, iako kod prevelikih vrijednosti napona može doći do negativnog utjecaja na kakvoću mesa. Uglavnom se koriste dvije metode električnog omamljivanja, a ovise o lokaciji postavljanja kliješta. Kod prve metode (eng. head only) kliješta se postavljanju samo na glavu iza očiju i ispred ušiju, pri čemu se zatvara strujni krug i struja prolazi kroz područje mozga pri čemu životinja gubi svijest, a za potpuno omamljivanje dovoljan je kontakt u trajanju 1-2 sekunde. U drugoj metodi (eng. head to body) elektrode električnog omamljivača postavljaju se, jedna u području glave, a druga u području leđa postrano pri čemu dolazi do zatajenja srca. Osnovna razlika je u tome što je kod omamljivanja samo u području glave potrebno provesti brzo iskrvarenje, unutar 15-20 sekundi od omamljivanja kako se životinja ne bi vratila u svjesno stanje, dok kod omamljivanja pri čemu dolazi do zatajenja srca iskrvarenje treba provesti unutar 60 sekundi. Znakovi učinkovitog omamljivanja su: pad životinje, zaustavljanje ritmičkog disanja, grčenje nogu, glava je ispružena unatrag, a očne jabučice fiksirane što traje 10-20 sekundi, zatim životinja počinje udarati nogama i postepeno se opušta. Osim ručnog omamljivanja koje provodi čovjek, u velikim klaonicama sve se više primjenjuje automatsko električno omamljivanje svinja. Opremu za omamljivanje svinja u prodaji imaju specijalizirane trgovine koje prodaju opremu za klaonice i mesnu industriju, a na tržištu nalazimo opremu različitih proizvođača. Jedan od najpoznatijih proizvođača uređaja za električno omamljivanje svinja je Karl Schermer GmbH iz Njemačke. Možete se javiti tvrtki tvrtki Europak na 01/6594 720 koja u ponudi ima takve uređaje ili Mirko-Holeš na 031/605 370.

prof. dr. sc. Zoran LUKOVIĆ

Prethodni članakSaša Višak i Josip Martinović najuspješniji na 16. natjecanju orača Koprivničko-križevačke županije
Sljedeći članakMladi poljoprivrednici, od sutra kreću prijave na natječaj podmjere 6.1.1.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.