Može li se koza hraniti isključivo stočnom hranom?
Stočna hrana, odnosno krmiva se najčešće dijele na voluminozna (paša, svježe pokošena trava, djetelina, lucerka, sijeno, sjenaža itd.) i krepka (kukuruz u zrnu/klipu, pšenica, ječam, zob, tritikal, suncokretova sačma, sojina sačma, odnosno gotove krmne smjese sastavljene od navedenih žitarica
i uljarica). Koze su preživači i glavninu njihovog obroka čine voluminozna krmiva. Krepka krmiva
obvezno moraju biti sastavni dio obroka visoko proizvodnih mliječnih pasmina koza, dok se u ostalih pasmina krepka krmiva daju samo u određenim proizvodnim fazama (pred pripust ako su koze premršave, zatim krajem gravidnosti te početkom laktacije).
doc. dr. sc. Ivan VNUČEC

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPeradarstvo pitanje br. 17
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 165
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.