Imam 20-ak ovaca, križanku pramenke, postavlja se dvojba je li bolje davati mljevenu prekrupu ili cjelovita zrna kukuruza jer sam načuo da prekrupa ulazi u nozdrve i da to nije najbolja opcija kod hranidbe?
Često nailazimo na ovo pitanje kod naših uzgajivača ovaca i razumljiva je njihova dvojba. Međutim, nije najveći problem u tome da mljevena prekrupa ulazi u nozdrve, nego u opasnosti od pojave acidoze („zakiseljenja“) buraga ako ovce odjednom pojedu veću količinu mljevenog kukuruza. Stoga je preporučljivo davati ovcama cjelovito zrno kukuruza. Treba napomenuti da bi janjad mlađa od 50-60 dana trebala ipak dobivati mljeveni (ili još bolje gnječeni) kukuruz pomiješan s ječmom ili zobi uz dodatak proteinskog krmiva (npr. suncokretove ili sojine sačme) i odgovarajuće količine univerzalnog vitaminsko-mineralnog dodatka (Grovit, Kostovit), odnosno premiksa napravljenog specijalno za janjad, npr. CIBO PREMIX JA-3-LI (proizvođač Fanon), Ovisan (proizvođač Sano) i sl.

doc. dr. sc. Ivan VNUČEC

Prethodni članakKako smanjiti octikavost vina?
Sljedeći članakKoja soja za hranidbu stoke?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.