Postoji li sorta soje koja je dobra za hranidbu stoke, bez prethodne termičke obrade i za koju vrste stoke je upotrebljiva? Zanima me je li takva soja dobra za hranidbu odojaka i svinja u tovu, te u kojoj se mjeri miješa s ostalim žitaricama?
Zbog sadržaja niza antinutritivnih tvari u zrnu soje (tripsin inhibitor, ureaza, saponini, hemaglutinini, oligosaharidi: rafinoza i stahioza, lipoksigenaza i drugi), koje su inače većim dijelom termolabilne, prije uporabe se zrno soje toplinski obrađuje jednim od poznatih načina toplinske obrade krmiva (mikroniziranje, ekstrudiranje, tostiranje). Soja se u obrocima svinja može koristiti samo nakon toplinske obrade, kojom se neutralizira aktivnost enzima ureaze i tripsin-inhibitora. S obzirom na hranjivu vrijednost, punomasna toplinski obrađena soja u obrocima svinja kvalitetno podmiruje bjelančevinaste i energetske potrebe. U obrocima prasadi vrlo je dobro krmivo, a koristi se u količini 10 do 15 %. Institut Zemun Polje ima sortu soje Laura koja je sorta soje bez tripsin inhibitora u zrelom zrnu, te institut GabonaKutató (Szeged Hungary) u svom sortimentu također imaju dvije sorte soje Aires i Bahia koje sadrže niske količine tripsin inhibitora, no za ostale antinutritivne tvari u zrnu nema podataka.

doc. dr. sc. Ivana KLARIĆ

Prethodni članakKoja je najbolja kombinacija hranidbe ovaca?
Sljedeći članakIzbor sorata breskve
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.