Imam dva konja, pa me zanima koje su štetne trave za konja?

ODGOVOR

Premda trovanje konja nije učestala pojava, moguća je na skoro svim područjima budući da se opasne biljke nalaze posvuda. Neugodan okus i grubost stabljike otrovnog bilja obično odbijaju konje od njihovog konzumiranja. Konji nagonski biraju ukusniji obrok. Zbog štetnih trava na pašnjaku i krmi, konj može posegnuti i za štetnim biljkama. Znakovi trovanja i intenzitet poremećaja ovise o vrsti i količini konzumirane štetne trave. Različito je djelovanje otrovnih biljaka na metabolizam konja. Neke otrovne biljke kao jesenski mrazovac, žabnjak, crna bunika ili crni kukurijek iritiraju crijeva, izazivaju kolike i druge probavne poremećaje. Određene biljke kao modri jedić ili imela izazivaju pojačanu salivaciju i upalu sluznice usne šupljine.

Druge otrovne biljke, poput močvarne preslice, poljske preslice, viličaste kukavičice ili vazdazelenog šimšira djeluju na živčani sustav konja, izazivajući grčeve, depresiju, lošu koordinaciju pa čak i uginuće. Neke otrovne biljke kao što su rupičasta pljuskavica i prava heljda, izazivaju foto dermatitis koji može izazvati znatnija oštećenja kože. Rosulja, kukolj kao i divlji luk djeluju na crvena krvna zrnca izazivajući hemoglobinuriju odnosno hemolitičku anemiju. Neke otrovne biljke medu koje spada i sirak djeluju na plod gravidnih kobila, izazivajući pobačaje ili nakaznost ploda. Neke otrovne biljke sadržavaju znatnije količine alkaloida, cijanida ili srčanih glikozida, koji dovode do iznenadne smrti konja.

Veliki je broj biljaka koje mogu negativno djelovati na zdravlje konja, te je nemoguće spriječiti kontakt konja s njima. Preventivne mjere umanjuju rizik od eventualnog konzumiranja otrovnih biljaka. Najbolja preventivna mjera je uklanjanje otrovnih biljaka s pašnjaka na kojima borave konji. Treba paziti na botanički sklop livade s kojih se prikuplja sijeno, budući da sušenje nekih otrovnih biljaka ne umanjuje njihovu otrovnost. Balansiran obrok ponuđen u dovoljnoj količini umanjuje potrebu konja za konzumiranjem štetnih biljaka. Otrovne se biljke mogu kao korovi naseljavati uz objekte te ih treba kao takve prepoznati i odstraniti. Katkada se otrovne biljke mogu naći i u stelji, koju treba odstraniti i zamijeniti ispravnom steljom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDimilice u pčelarstvu
Sljedeći članakMobilni objekt na poljoprivrednom zemljištu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.