Zašto se uopće moraju kastrirati svinje za meso i postoji li alternativa kirurškoj kastraciji koju ne mogu trenutno obaviti jer nemam u blizini veterinara?

ODGOVOR

Kastracija svinja (odojaka) prvenstveno je gospodarska mjera u cilju sprječavanja razvoja agresivnog ponašanja te nastanka neugodnog, karakterističnog mirisa i okusa mesa nerasta. Kastracija odojaka nije isključiva odluka farmera, već mjera uvjetovana navikama i očekivanjima potrošača koji zahtijevaju ugodni okus i miris svinjskog pečenja. Osim toga, kastrirane životinje su mirnije, bolje koriste hranu i bolje prirastaju nakon postizanja spolne zrelosti u odnosu na one koje nisu kastrirane.

U cilju sprječavanja razvoja karakterističnog, neugodnog mirisa i okusa mesa u nekastriranih svinja moguće je “cijepljenje” muških odojaka (npr. pripravak Improvac®, Pfizer). No, navedeni postupak također obavlja doktor veterinarske medicine, tako da je neminovno da biste i za navedeni postupak trebali uslugu veterinara. Neke su zemlje propisale obvezatno provođenje kastracije uz lokalnu i opću anesteziju u cilju sprječavanja pojave boli i povećanja dobrobiti životinja.

Neke su se zemlje obvezale na postupni prestanak kastracije odojaka u uzgojima, uz stvaranje navike potrošača na “novi” okus i miris mesa nekastriranih životinja, što je u praksi vrlo teško provedivo zahvaljujući ukorijenjenim navikama i očekivanjima potrošača za koje je taj miris izrazito odbojan. Konačno, optimalan način izbjegavanja kastracije prasadi je njihovo klanje prije postizanja spolne zrelosti, dakle u dobi od oko 5 mjeseci i postignute težine od oko 100 kg. Posljednjim se načinom osiguravaju isti uvjeti rasta i ponašanja životinja te kvalitete mesa kao i u kastriranih životinja, jer se životinje kolju prije nastupa spolne zrelosti koja je i osnovnim uzrokom kastracije odojaka.

Prethodni članakOptimalni rokovi košnje
Sljedeći članakOrezivanje i zaštita palme
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.