Zanima me koji je preporučeni stadij zrelosti različitih biljnih djetelinsko-travnih i travno-djetelinskih vrsta u trenutku košnje?

ODGOVOR

Ako se radi o određivanju optimalnog roka košnje kod smjesa trava i djetelina (DTS/TDS), tada se prati razvoj dominantne vrste u smjesi (ona koja ima najveći udio u smjesi). Sljedeće pitanje koje se nameće u vezi s košnjom je treba li kositi ujutro ili kasnije tijekom dana. U posljednjih nekoliko godina vlada mišljenje da je biljni materijal dobro kositi kad su šećeri i škrob u biljci najviši. Oni su najniži ujutro kod izlaska Sunca jer biljka te ugljikohidrate tijekom noći koristi za disanje i ne može noću skupljati šećere koji nastaju u fotosintezi tijekom dana.

S izlaskom Sunca biljka kreće s fotosintezom i stvara šećere. Time se njihova razina povećava i postiže svoj maksimum oko šest sati poslijepodne. Kad je zelena masa pokošena, mogućnost povećanja sadržaja hranjivih tvari je završena. Tako se od tog trenutka može sačuvati samo njihova količina. Za košnju je poželjno koristiti kosilice koje imaju uređaj za kondicioniranje biljne mase. To su kosilice s roto udaračima ili gumenim valjcima, koje biljnu masu lome ili gnječe. Time se znatno skraćuje vrijeme sušenja, ali i smanjuju mogući gubici, budući da se dijelovi biljke suše jednolično.

Prethodni članakKupovina državnog zemljišta
Sljedeći članakZašto kastriramo svinje?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.