Je li potrebno poslije burnog vrenja u plastičnoj posudi i pretakanja vina u inox posudu za tiho vrenje na donji plutajući poklopac staviti vrenjaču? Do sada sam kod pretakanja u inox posudu kod tihog vrenja stavljao plutajući poklopac i vazelinsko ulje oko njega i na taj način čuvao vino od štetnih utjecaja.
Plutajući poklopac u pravilu služi za čuvanje vina nakon fermentacije jer se stavljanjem poklopca na površinu vina u potpunosti onemogućava kontakt vina sa zrakom, tj. kisikom koji uzrokuje kvarenje vina. Dodavanjem enološkog ulja između stijenki poklopca i bačve, vino se k tome praktički „100% brtvi“ te nema opasnosti od oksidacije i kvarenja. Kod fermentacije je situacija obrnuta, pa površina vina na vrhu bačve tijekom fermentacije mora biti maksimalno slobodna kako bi CO2 (ugljikov dioksid) koji nastaje fermentacijom nesmetano mogao izlaziti iz mase vina. To, međutim, ne znači da otvor bačve treba ostaviti u potpunosti otvoren i izložen zraku/kisiku već između površine vina i poklopca treba ostaviti dio slobodnog prostora u kojem će se nakupljati CO2. Kako bi CO2 iz toga međuprostora mogao izlaziti van treba na poklopcu postaviti vrenjaču koja omogućuje da ugljikov dioksid izlazi u atmosferu a istovremeno kisiku onemogućuje ulazak i kontakt s vinom. Tijekom tihog vrenja kod crnih vina prostor za nakupljanje ugljikovog-dioksida treba iznositi 10-15 cm (kod inox bačava od nekoliko desetaka do nekoliko stotina litara). Taj prostor može se osigurati na više načina. Prvi je nabavka poklopaca sa zračnicom kojeg možete fiksno postaviti na bilo kojoj poziciji unutar tanka. Takvi poklopci najčešće imaju predviđenu i rupu za vrenjaču. Međutim, ovi poklopci su poprilično skupi, posebno za manje hobi vinare. Drugi način je da inoks bačvu napunite vinom 90 % volumena. Bačvu zatim poklopite prašnim poklopcem i rubove dobro zabrtvite PVC folijom ili posebnom gumenom trakom za brtvljenje. U tom slučaju na prašnim poklopcima najčešće morate sami izbušiti rupu za vrenjaču. Treća opcija je u slučaju kad je količina vina u odnosu na volumen posude izrazito manja (> 70 %). Tada postupite kao i u prethodnom koraku, ali morate dobro paziti na dinamiku fermentacije i na trenutak njezina završetka. Čim utvrdite da je fermentacija gotova, vino u roku 3-5 dana treba otočiti s taloga, pravilno tretirati otopinom sumporaste kiseline ili kalij-metabisulfita. Nakon pretoka na površinu vina stavite plivajući poklopac i ulje. Tako će vino dugoročno biti maksimalno zaštićeno od kvarenja.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Prethodni članakKako ispraviti greške kod sadnje?
Sljedeći članakZa mini mljekare i uljare na raspolaganju 150 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.