Vinogradarstvo pitanje br. 105

23

U okolici Zagreba imam sivi pinot, crni pinot, portugizac te muškat u manjim količinama. Obitelj mi predlaže da se svi vrhovi mladica iznad pete žice moraju porezati jer crpe lozu. Spominje se otkidanje lišća pred berbu da se smanji mogućnost razvoja bolesti i da zrak bolje kruži, a lišće prema vrhu loze koje je najizloženije suncu ostaviti da bi se loza mogla bolje hraniti i da u toj situaciji dolazi i do većih sladora. Treba li svake godine smjer naginjanja lucnja mijenjati?
Razlog zašto se u kontinentalnom dijelu Hrvatske vrhovi mladica pred i kasnije tijekom ljeta skraćuju, dok se na području Dalmacije motaju oko vršne žice je biološka rekcija vinove loze na klimatske uvjete. Ona je jednim djelom uvjetovana sortno, ali i samom fiziološkom reakcijom na klimatske uvjete kakvi prevladavaju u navedenim regijama. U kontinentalnom dijelu Hrvatske temperature su umjerenije, količina oborina veća, a tla plodnija i bogatija dušikom pa vinova loza u pravilu raste bujnije: mladice rastu brže te je izražen rast i razvoj zaperaka (mladice koje se razvijaju iz pupova u pazušcu lista). Upravo zahvaljujući razvoju zaperaka vinova loza će u kontinentalnim uvjetima ubrzo nakon skraćivanja vrhova glavnih mladica nadoknaditi potrebnu količinu lisne mase. Skraćivanje vrhova mladice ima i neke druge prednosti u kontinentalnim uvjetima poput prozračnosti te bolje osunčanosti u redovima. Time se smanjuje zadržavanje vlage u lisnoj masi koja dovodi do razvoja gljivičnih bolesti. U Dalmaciji početkom i tijekom ljeta počinju iznimno sušna razdoblja s visokim temperaturama i skromnim oborinama, pa vinova loza u takvim uvjetima reagira slabijom bujnošću, odnosno slabijim prirastom lisne mase. Zbog visokih temperatura i nedostatka vlage u tlu tijekom ljeta rast i razvoj zaperaka je puno slabiji nego u kontinentalnim klimatskim uvjetima te nakon skraćivanja glavne mladice ne bi mogao nadoknaditi izgubljenu lisnu masu. Stoga bi svako skraćivanje glavne mladice i oduzimanje lisne mase moglo imati negativan efekt na kasnije dozrijevanje grožđa. Također, sorte koje se uzgajaju u Dalmaciji u pravilu su manje bujnosti od sorata koje se dominantno uzgajaju u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Što se tiče postavljanja smjera lucnjeva, oni se u pravilu postavljaju u smjeru prema brijegu kako bi se zadovoljio prirodni smjer kretanja hraniva kroz biljku.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 559
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 45
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.