Zanima me vaše mišljenje o sorti vinove loze moldova, koja se u velikoj mjeri prodaje i sadi u BiH. Od svih stolnih sorti sorti koje su otporne na bolesti, koja je vaša preporuka za sadnju na okućnici u sjeveroistočnoj Bosni, nadmorske visine oko 300 m? Je li to nero, esther, venus ili neka druga sorta, te može li se koristiti i sorta Alphonse lavellee?
Što se tiče navedenih sorata (osim Alphonse lavellee-a) kod nas zasad ne postoje praktična, višegodišnja istraživanja za navedene sorte. Alphonse lavallee je tipična sorta iz V. vinifere vrste te nije otporna na gljivične bolesti pa bi tijekom godine bila potrebna zaštita kemijskim sredstvima. Prema podacima iz literature ostale sorte imaju izrazito visoku toleranciju na gljivične bolesti te nije potrebna kemijska zaštita. Stoga ih svakako preporučujem za vaše klimatsko područje. Također, ove sorte posjeduju i dobru otpornost na niske zimske temperature. Tehnologija uzgoja je jednaka kao i za sve stolne sorte grožđa. Ono na što treba obratiti pažnju je vrijeme dozrijevanja i vrijeme kretanja vegetacije. Sorta ester dozrijeva u sredinom kolovoza, nero krajem kolovoza a moldove početkom rujna. Kako se navedeni podaci iz literature za dozrijevanje odnose na klimatski toplija područja od područja sjeveroistočne Bosne, rok dozrijevanja bi kod svih sorata mogao biti nešto kasniji. Problem na vašem području mogu biti i proljetni mrazevi koji mogu uništiti netom otvorene pupove i mladice sorata koje rano kreću sa vegetacijom (ester). Stoga bih vam preporučio ako ste u mogućnosti posadite dvije ili više od spomenutih sorta kako bi izbjegli proljetno smrzavanje ranih sorata, a ujedno bi imali grožđa za konzumaciju tijekom kolovoza i rujna.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Prethodni članakUmirovljenici i obrtnička djelatnost
Sljedeći članakOtkup pšenice roda 2018. godine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.