Vinogradarstvo pitanje br. 111

70

Molim da me savjetujete kako da precijepim lozu zvanu fragola ili izabela. Prve godine cijepio sam je tehnikom raskol, plemka je bila istarska malvazija. Drugu i treću godinu pokušao sam cijepiti na zeleno-pup te su plemke bile teran i merlot. U sva tri slučaja (sezone) u fazi vegetacije plemke su dobile nekoliko listića i nakon toga se nisu nastavljali razvijati već su usahnuli. Pritom sam skidao izboje koji su se javljali na trsu fragole. Na koji način bih trebao ove sezone cijepiti lozu?

Postoje više načina (tehnika) cijepljenja koji se mogu primijeniti: npr. ako imate jednogodišnje odrvenjele rozgve koje planirate cijepiti onda je najbolje koristiti engleski spoj (na jezičac) – pri tome je potrebno osigurati jednaku debljinu plemke, a cijepljenje provesti nakon kretanja suzenja. Moguće je i cijepljenje na starom drvu (pod koru) koje se provodi nakon kretanja vegetacije, koje se radi slično okuliranju kod voćaka. U slučaju intenzivnog suzenja potrebno je plitkim rezom pri bazi trsa omogućiti otjecanje soka kako bi se smanjio pritisak na plemku, tj. njeno kretanje prije srašćivanja s podlogom što je razlog njenog propadanja. U oba slučaja plemku je potrebno pripremiti prije početka suzenja i čuvati je bez isušivanja na temperaturi od 2-4° C do samog cijepljenja. Za uspjeh cijepljenja važno je i pravilno izvođenja cijepljenja (glatki rezovi, pravilno vezivanje i sl.). Ujedno je afinitet V. labrusce i njenih hibrida (Isabella) s vinovom lozom nešto slabija što otežava dobivanje kvalitetnih trsova.

doc. dr. sc. Darko PREINER

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZa zaštitu i obnovu privatnih šuma Ministarstvo poljoprivrede daje 5 milijuna kuna
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 193
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.