U bačvi imam vino koje ću flaširati prije nego što se bačva potpuno isprazni. Kako urediti i sačuvati praznu bačvu do iduće berbe? Možda ju treba parafinirati?
Kad ispraznimo bačvu, odmah je moramo oprati hladnom vodom te vratašca bačve izribati četkom. Na vratašcima treba pregledati metalni dio. Ako je s njega otpao premaz, moramo ga ponovno nanijeti da bismo spriječili pojavu crnog loma (manu vina). Za premaz se koristi boja kojom se premazuju svi metalni dijelovi strojeva u prehrambenoj industriji, tj. talatin bijeli lak – 636. Kada smo utvrdili da oprana bačva dobro miriše, ostavimo je otvorenu 1-2 dana da se ocijedi i osuši. Samo osušenu bačvu sumporimo pomoću sumpornih vrpca. Tako sumporena bačva može stajati 2-3 mjeseca, nakon toga sumporenje se ponavlja. Moramo paziti da pri sagorijevanju sumpornih vrpca u bačvi sumpor s vrpce ne kaplje na dno bačve, a to se sprječava tako da sumporne vrpce palimo s gornje strane. Ako je sumpor kapao u bačvu, vino u takvoj bačvi u većini slučajeva poprimi neugodan miris (vonj) po sumporovodiku (H2S), kao po gnjilim jajima. Paljenjem sumpora, od 1 g izgorjelog sumpora nastaju 2 g (SO2) sumpornog dioksida. Prema tome, u bačvi mora biti dovoljno kisika. Dobro prozračena bačva od 1 hl sadrži 20 l kisika. Najkvalitetnija je vrpca od 3 g, a njezinim se paljenjem razvije 6 g SO2. Bačve se parafiniraju kako bi mogle prihvatiti odnjegovano vino. Parafiniraju se uglavnom bačve od lošeg drva ili bačve koje su nakon postupka liječenja neupotrebljive za njegu i čuvanje vina.

M. Zoričić, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPlaća li se RTV pristojba na uređaj ili program?
Sljedeći članakDomaći brusketi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.