Kako se bliži berba grožđa, kako i na koji način ukloniti vinski kamen koji se nakupio uz stijenke cisterni, te kako pripremiti cisterne za novo vino?
Cisterne prije upotrebe treba isprati blagim neutralnim sredstvima koje možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama. Kako se često susrećem s upitima mnogih korisnika inoks cisterni smiju li se koristiti sredstva na osnovi klora, kako njima tako i Vama preporučujem da ne koristite sredstva na osnovi klora jer ona oštećuju površine cisterne. Vinski kamen (sprijež) s površine cisterne skida se pod mlazom vode, i to ako je moguće korištenjem naizmjenice tople pa hladne vode (korištenjem minivaša) ili da se u cisternu (ako nije velikog volumena) nalije topla/vrela voda, te se potom cisterna zatvori neko vrijeme, a onda se pod mlazom vode vinski kamen lagano skida. Ako je potrebno, postupak možete ponoviti.

Josip BRKLJAČA, dipl. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 21/2015
Sljedeći članakKako proizvesti bermet?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.