Posadili smo 100 sadnica vinove loze sorte Chardonnay. Sad im je treća godina, a cijepovi su dobro razvijeni s debelom i ravnom rozgvom u dva kraka. Zanima me kako se orezuje trs, koju mladicu treba ostaviti, gornju ili donju i koji je najbolji uzgojni oblik za ovu sortu?
Sorta Chardonnay je jedna od sorata koja u kontinentalnim uvjetima dobre rezultate pokazuje uz mješovitu rezidbu, tj. korištenjem sustava uzgoja kao što su Guyot (jednostruki ili dvostruki). S obzirom na stanje u vašem nasadu gdje su tijekom prošle godine na trsovima uzgojene dvije dobro odrvenjele rozgve (mladice), dovoljne debljine rezidbom je potrebno odabrati jednu od njih koja će poslužiti kao stablo budućeg trsa. Rozgva koju ćete ostaviti treba biti ravna i dovoljno debela pa tako možete odabrati bilo koju od dvije koje imate na raspolaganju koja zadovoljava tim kriterijima. Pritom pazite da rozgva koju planirate ostaviti nema nikakvih oštećenja (od tuče, divljači, mehanizacije i sl.) te da je što ravnija. Nije bitno da li se radi o gornjoj ili donjoj mladici (više ili niže pozicioniranoj). Visina na koju ćete prikratiti ostavljenu rozgvu ovisi o visini armature, tj. obično se ostavlja jedan pup iznad osnovne žice koja se ovisno o ukupnoj visini armature (stupova) postavlja na 70-ak cm od tla. Ovu mladicu fiksirajte elastičnim vezivom (vezivo koje se debljanjem mladice neće urezivati) uz kolac na dva ili još bolje tri mjesta kako ne bi došlo do savijanja stabla u prvim godinama pod teretom roda. U prvoj vegetaciji plijevljenjem ostavite 3-4 vršne mladice koje ćete koristiti za formiranje elemenata uzgojnog oblika u narednim godinama.

Dr. sc. Darko Preiner

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 5/2016
Sljedeći članakKako do EU novca za ekološku poljoprivredu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.