Na Rabu imam vinograd star pet godina sa sortom cabernet sauvignon. Vinograd je iznimno bujan i zdrav, ali još nisam imao berbu, gotovo je nerodan. Orezujem ga kao susjed koji ima nasad plavca malog.
Uzrok nerodnosti vašeg cabernet sauvignona je nepravilna rezidba. Ni dobra zemlja, ni redovna prihrana i zaštita neće vam donijeti plod već samo primjena pravilne rezidbe. Kako vi režete vašu lozu na dva pupa i spavajući pup, zasigurno nećete moći postići rodnost, poglavito ne onakvu kakvu želite. Stoga vam je vinova loza iznimno bujna jer ima premalen broj rodnih izbojaka. Nažalost, to se često događa kod malih proizvođača, pa neki čak vade zasađeni vinograd i sade novi misleći da je greška u odabiru sorte. Naime, sorta određuje način uzgoja i rezidbe. Dakle, kod cabernet sauvignona gustoća sadnje određuje način rezidbe. Ukoliko je sklop gust, tada cabernet sauvignon uzgajamo kao jednokraki uzgojni oblik, veći razmak sadnje nam omogućuje dvokraki uzgoj. Bez obzira na broj krakova, uz svaki krak ostavljamo i reznik s dva pupa na kojem ćemo sljedeće godine imati dugačke krakove (lucnjeve). Krakovi neka budu ukupno opterećeni, optimalno s 24 pupa. Cabernet sauvignon voli visoki uzgojni oblik i ima prilično dobru rodnost. Krakove položimo uz žicu i vežemo.

Ž. P., dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako suzbiti štitaste uši na ukrasnom bilju?
Sljedeći članakPravovremenom obradom i kvalitetnom sjetvom do većih prinosa jarih ratarskih kultura
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.