Pravovremenom obradom i kvalitetnom sjetvom do većih prinosa jarih ratarskih kultura

97

""Konvencionalan način obrade tla prevladava pri uzgoju ratarskih kultura u Hrvatskoj. Prednosti konvencionalne obrade tla su višestruke: rahli se oranični sloj i na taj način olakšava biljkama ukorijenjavanje, u tlo se unose žetveni ostaci, korovi, gnojiva (organska i mineralna), akumulira se vlaga u jesensko-zimskom razdoblju, sprječava se nekontrolirano širenje biljnih bolesti i štetnika. No, konvencionalan način obrade tla ima i svojih nedostataka. Najznačajnije posljedice intenzivne obrade tla jesu zbijanje tla, gubitak humusa i narušavanje strukture tla, erozija, promjene reakcije tla, kao i smanjenje mikrobiološke aktivnosti tla. Zahvati obrade tla izvedeni u određeno vrijeme, po određenom redoslijedu čine sustav obrade tla. Sustav obrade tla ovisi o podneblju, tlu i reljefu, potrebama uzgajane poljoprivredne vrste, raspoloživim izvorima energije, oruđima za obradu tla kojima raspolaže poljoprivredno gospodarstvo i konačno, o razini ulaganja u uzgoj pojedine kulture. U tablici su navedeni primjeri sustava obrade tla za jare kulture.

Značaj zatvaranja zimske brazde

Većina oraničnih površina planiranih za sjetvu jarih ratarskih kultura „čeka“ zatvaranje zimske brazde. Zatvaranjem zimske brazde u rano proljeće, kad se tlo dovoljno prosuši, započinje dopunska obrada tla za jarine. Zatvaranje zimske brazde treba obaviti kada vrhovi brazde postanu svjetlije boje, a da još uvijek u tlu ima vlage. Ako je tlo suviše vlažno postoji opasnost razmazivanja. Takva, vlažnija tla trebaju se kasnije, u stanju optimalne vlažnosti obraditi drljačom (sjetvospremačem) i na taj način spriječiti gubitak zimske vlage.

Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini. Zatvaranjem zimske brazde čuva se akumulirana vlaga prikupljena u tlu tijekom zime. Na lakšim tlima zatvaranje zimske brazde izvodi se blanjama, a na težim drljačama. Blanja zadire plitko u tlo, 3-5 cm, dobro ga poravnava, tako da će sjetva koja slijedi kao i sklop posijanih biljaka biti ujednačeniji.

""

Tendencija globalnog zatopljenja utječe na promjenu klimatskih osobina. Zime u našim proizvodnim uvjetima više nisu tako bogate oborinama, a mijenja se i raspored oborina tijekom vegetacije. Sve je učestalija pojava duljih razdoblja bez oborina, a zatim velika količina oborina u vrlo kratkom vremenu (u svega nekoliko sati ili dana). Svjedoci smo česte pojave nedostatka vlage već prilikom sjetve, odnosno tijekom nicanja. Pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspjeh proizvodnje već u početnom dijelu vegetacije (sjetva, klijanje, nicanje) ili kasnije, tijekom ljetnih mjeseci. Sačuvana vlaga u tlu tijekom ljetnog razdoblja povoljno utječe na cvatnju i oplodnju. Osim konzerviranja zimske vlage, zatvaranjem zimske brazde razbijaju se veće grude i ravna površina tla.

„Prefina“ predsjetvena priprema tla nije dobra

Predsjetvena priprema tla provodi se različitim oruđima. Priprema tla za sjetvu različita je ovisno o ratarskoj vrsti koju uzgajamo. Dopunsku ili predsjetvenu obradu treba urediti do te mjere da površinski sjetveni sloj bude orašasto-mrvičaste strukture do dubine sjetve. Kod većine ratarskih vrsta predsjetvena priprema treba biti takva da se sjeme prilikom sjetve položi na tvrdu posteljicu, kako bi doticaj sjemena s vlagom tla bio dobar, a da ima rahli pokrov kako bi nicanje bilo brzo. Priprema sjetvene posteljice se izvodi tanjuračama i drljačama, drljačama i sjetvospremačima, ili samo sjetvospremačima, a po potrebi se koriste i valjci prije ili nakon sjetve ovisno o kvaliteti pripreme, vlažnosti tla i vremenskoj prognozi (očekujemo li oborine ili ne). Sjetvena priprema treba biti što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve, a površina što ravnija. Samo u takvim uvjetima sjeme će imati priliku za brzo i ujednačeno nicanje, moći će se postići preporučen sklop (broj biljaka po jedinici površine) kao preduvjet visokog prinosa. Ujednačeno nicanje omogućuje ravnomjeran rast i razvoj biljaka što olakšava pravodobnu primjenu sredstava za zaštitu bilja. Previše fina priprema za sjetvu nije poželjna, ni potrebna, jer takva priprema može imati za posljedicu stvaranje pokorice i lošije nicanje. Nedovoljno slegnuto tlo također može biti uzrok lošijeg nicanja, osobito onih vrsta koje imaju sitno sjeme (travne vrste sitnog sjemena i sitnozrne mahunarke: lucerna i djeteline). Prilikom sjetve treba voditi računa o zahtjevima svake uzgajane vrste, s obzirom na dubinu sjetve, potrebnom broju klijavih zrna po jedinici površine, međurednom razmaku,… Samo sjetvom kvalitetnog, čistog i zdravstveno ispravnog sjemena možemo postići očekivani prinos i kvalitetu. Osnovna gnojidba za jare kulture trebala je biti obavljena u jesen, prije osnovne obrade tla. Oranjem se hraniva unose u dublje slojeve tla. Na taj način se potiče razvoj korijena biljke dublje u tlo na dubinu gdje ima više vlage pa biljke bolje podnose sušu. Ako je osnovna gnojidba izostavljena, njen učinak ne može nadomjestiti povećana količina gnojidbe prilikom predsjetvene pripreme.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako promjena klime utječe na pojavu kukuruznoga moljca
Sljedeći članakAzijska smeđa trulež
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.