Što je Katehinsko vino, kako se proizvodi i od kojih sorata vinove loze?
To je naziv za bijela i crna vina proizvedena dugim vrenjem masulja. Ime je dobilo po jednom od sastojaka polimera (tanina) KATEHIN, a pripada biološki aktivnim tvarima FLAVANOIDIMA (polifenolima). Zastupljenost i količina tih tvari (spojeva) ovisi o sorti vinove loze, stupnju zrelosti grožđa, klimi, vrsti tla gdje se uzgaja i tehnološkom postupku proizvodnje vina. Polifenoli (njih oko 50) su tvari koje vino čine superiornim u odnosu na sva druga pića. Dokazano je da umjerena konzumacija posebno crnih vina ima mnoge pozitivne učinke po zdravlje čovjeka, jer mogu imati važnu ulogu u sprječavanju nastanka bolesti,kao što su srčana oboljenja i prijevremeno starenje. Polifenoli se stvaraju u grožđu, od tuda prelaze u mošt, a zatim u vino. Dugotrajnim vrenjem masulja u budućem vinu nalazimo ih u povećanoj količini u odnosu na vina dobivena suvremenim tehnološkim postupkom. To se posebno odnosi na vina dobivena vrenjem masulja kroz nekoliko mjeseci u velikim amforama. Proizvodnja tzv. katehinskih vina poznata je u Gruziji, posebno brežuljkasti kraj uz rijeku Alazani.

Mr. M. Zoričić

Prethodni članakKoji je uzrok slabe plodnosti vinove loze?
Sljedeći članakAzijska smeđa trulež
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.