Na koji način i zašto se u vinarstvu koristi metavinska kiselina?
Metavinska kiselina je bijelo-kremasti prah ili granule tipičnog mirisa, s visokim esterifikacijskim indeksom, koji se kreće od 38 do 41. Pospješuje izlučivanje vinskog kamena kod nižih tempe ratura i uspostavlja kemijsku i fizičku stabilnost na dulje vrijeme. Posebno je pogodna za mlada vina, koja se neće duže skladištiti. Metavinska kiselina lako je topiva u vodi, pa potrebnu količinu ra stopimo u hladnoj vodi i potom je stalnim miješanjem dodamo u vino, dok se ne otope sve grudice. Može se pojaviti blago mliječno zamućenje, koje nema utjecaj na djelovanje, te će nakon određenog vremena nestati bez ostataka. Kako bi se spriječilo zamućivanje, koje lako prouzroči visoka vrijednost estera, preporučuje se dodavanje preparata 12 sati pred filtraciju. Preparat dodajemo nakon primjene ostalih enoloških preparata. Nakon dodavanja metavinske kiseline obavlja se još samo završna filtracija. Pri korištenju membranskih filtara, metavinsku kiselinu treba dodati najmanje pet dana prije filtracije kako ne bi došlo do začepljenja membrana prilikom punjenja.

Marin MIHALJEVIĆ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGdje nabaviti ekološke sadnice voćaka?
Sljedeći članakKako, kad i zašto se obavlja rezidba korijena voćaka?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.