Vino je ostalo slatko i ima okus jabučne kiseline. Dva puta smo ga pretočili, a prije pretakanja smo dodali vinobran, ali je još uvijek mutno. Što treba napraviti da vino ne bude mutno i slatko?
S obzirom na uvjete u prošloj vinogradarskoj godini, nije čudno da vrenje u vinu nije došlo do kraja, pogotovo ako se nisu koristili selekcionirani kvasci i hrana za kvasac. Zamućenje u vinu je vjerojatno uzrokovano nedovoljnim taloženjem mošta ili radom octenih ili mliječnih bakterija u vinu. Od tuda potječe i «okus na jabučnu kiselinu» za koju pretpostavljam da se radi o octenoj kiselini (hlapivoj kiselosti). Kako riješiti problem? Mutno vino je potrebno izbistriti s bentonitom. Jedno od sredstava je Pentagel koji se dodaje u vino u dozi od 1 5 – 2 5 g/100 I vina, ili Bentonit super koji se dodaje u dozi od 60 – 130 g/100 I vina. Sredstvo se priprema na način da se otopi u 10 puta većoj količini vode i ostavi da bubri 1 0 – 1 2 sati. Nakon toga se višak vode ocijedi, a želatinozna masa se dodaje u vino. Bistro vino je potrebno otočiti s taloga nakon 2 tjedna. Ukoliko je moguće, vino bi bilo dobro i filtrirati. Nakon toga je potrebno zasumporiti vino sa 100 ml/100 I vina Sumpovinom (5%-tnom otopinom sumporaste kiseline) ili s 10 g/100 I vina Vinobrana. Nažalost, nakon toga vino će ostati slatko, ali redovitom kontrolom slobodnog sumpora trebalo bi ostati stabilno. Kako se ovo ne bi ponavljalo, potrebno je u vrenju mošta koristiti selekcionirani kvasac i hranu za kvasac, koji možete kupiti u svim poljoprivrednim apotekama.

Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ, dipl. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRezidba jabuka
Sljedeći članakKako smanjiti gubitke kod silaže?
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.