U jesen planiramo iskrčiti stari vinograd te u proljeće zasaditi novi nasad vinove loze. Da li bi bilo dobro u području Zagorja (okolica krapine) zasaditi vinske sorte otporne na bolesti solaris, johanniter, regent… i gdje nabaviti takve cijepove. Kome da se obratimo za detaljnije savjete o tim sortama.
Naravno da je moguće uzgajati navedene američko-europske križance. Napominjem da to nisu tek jednostruki hibridi, već višestruki križanci i definitivno nove sorte. Vina tih sorata nisu loša i nemaju toliko izraženi okus i miris kao nekad stari hibridi, još uvijek popularni kod pojedinih amatera. Tendencija tih sorata je sve više prisutna posebno za ekološku proizvodnju vina. Sorte se uspješno uzgajaju u Austriji i Švicarskoj, nema nikakvih zapreka da se ne uzgajaju u kontinentalnom dijelu RH, pa tako i u Zagorju. Prskanje je moguće svesti tijekom godine na nekoliko tretiranja ili ni toliko, ovisno o vremenskim uvjetima u godini i to za sada registriranim sredstvima kod nas za ekološku proizvodnju. Sorte se nalaze još kod nas na sortnoj listi, radi zakonodavnih problema, no postoje vinari koji ih uspješno uzgajaju i dobivaju sve više nagrada na izložbama. Za iskustva, kao i za probu, te naravno za sadni materijal se najbolje njima obratiti.

Nino IVANČAN, dipl. ing. agr.

Prethodni članakPodloge za lubenice
Sljedeći članakDeset novih isplata za ruralni turizam iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.