Koje vino može biti misno i koje sorte se biraju za njegovu proizvodnju?
Misno vino je ono koje služi ili koristi u bogoslužju i crkvenim obredima, znači u svetoj misi ili euharistiji (gozbi zahvalnici). Misno vino mora biti prirodno, dobiveno bez postupaka koji bi kompromitirali njegovu uzvišenu vrijednost, a proizvedeno od vinove loze. Prirodnost vina u svetoj misi određena je na temelju novoga crkvenog Zakona 924. članka 3. Kodeks kanonskog prava govori o tome: “Vinum debet essere naturale de genimine vitis, et non corruptum”. (Vino mora biti prirodno, bez postupaka koji bi narušili njegovu uzvišenu vrijednost). Analizom i utvrđivanjem kakvoće misnog vina bavi se međunarodna grupa stručnjaka (enologa, profesora teologije, svećenika, povjesničara i specijaliziranih novinara) koji se okupljaju u kući Brina (casa Brina), kulturnom centru vinogradarsko- vinarskog posjeda Bova u Astiji, pokrajina Pijemont. Spomenuta grupa stručnjaka okupila se 1987. g. i od tada donosi sud o misnim vinima, kako bi ona mogla ući u tu kategoriju. U Hrvatskoj za služenje mise koriste se razne vrste vina, mahom iz područja župe. I u drugim zemljama je slično. U posljednje vrijeme prevladavaju slatka vina, uglavnom predikatna, kasne berbe. Iako zapravo crno vino može najbolje simbolizirati krv Kristovu, svećenici se radije odlučuju za bijelo iz praktičnih razloga (crno ako kapne izvan kaleža, ostavlja mrlje). Danas u svijetu i kod nas nude mnogobrojna vina pod etiketom “Misno Vino”, što u većini slučajeva nije ono pravo. Svećenik uz iskusnog podrumara odabrat će vino za svoju liturgijsku službu.

M. ZORIČIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakRast šparoga u kontinentalnoj Hrvatskoj
Sljedeći članakHrvatske stare sorte povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.