Zanima me postupak bojenja mošta s plodom bazge – crnim grozdom. Na koju se količinu masulja stavlja i koja količina plodova bazge, stavlja li se na masulj ili u pretočeni mošt? Imam oko 250 litara masulja, mošt je roza boje, sastav je graševina, rizling, slankamenka, muškat hamburg, crna noja – htio bih dobiti crveno vino. Nedavno sam pročitao u vašem listu kako je sirovi bazgin grozd (boba) otrovan. U kakvom obliku se on stavlja na grožđe, te u kojoj količini, da oboji vino u crvenu boju. Masulj je pripremljen 13.9.2014. i stoji u kaci, koliko dana smije tako stajati?
Prema Zakonu o vinu, vino je poljoprivredni prehrambeni proizvod dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa. Stoga, dodavanje drugoga bilja ili plodova u mošt, masulj ili vino nije dopušteno. Korekciju boje u vinu moguće je obaviti miješanjem takvoga vina s vinom bogatim tvarima boje ili dodatkom za to namijenjenih enoloških preparata. Jedan od takvih preparata je Enocijanin. To je prirodni pigment dobiven iz pokožice crnog grožđa za obojenje voćnih sokova, kaša, džemova, marmelada i vina. Doziranje Enocijanina je 4-6 dcl na 100 L ili kg soka, masulja, vina. Korekciju boje možete obaviti i dodatkom određenih sorata bogatih tvarima boje (tzv. bojadiseri). Takve sorte sadrže tvari boje i u soku. Takva sorta je npr. gamay (game) bojadiser. Osim njih, boju možete popraviti i dodatkom zdravog, zrelog crnog grožđa poput cabernet sauvignona ili merlota. Masulj na maceraciji može stajati 7 do 10 dana, te ga nakon toga obavezno treba prešati i djelomično prevreli mošt prebaciti u inox posudu, te vrenje nastaviti u zatvorenoj bačvi. Na poklopac je potrebno staviti vrenjaču (NE parafinsko ulje). Kada vrenje u potpunosti završi, vino treba pretočiti s taloga (obično nakon 4 tjedna) i zasumporiti s 6 g Vinobrana na 100 l mladoga vina. Tada se na površinu vina stavlja plutajući poklopac i nalijeva parafinsko (enološko) ulje.

Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKakav je postupak proizvodnje poluslatkog vina žutog muškata?
Sljedeći članakSusjeda ne želi ukloniti biljku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.