Ove sam godine dobio oko 100 litara mošta od bijelog grožđa. Htio bih upotrijebiti fruktozu umjesto konzumnog šećera, pa me zanima koja je razlika u korištenju konzumnog šećera i čiste fruktoze kod pripreme vina? Koliko se i na koji način treba nadodati fruktoze na tu količinu, tj. kako najbolje odrediti količinu potrebnu za određenu litražu.
Istina je da fruktoza uzrokuje veći osjećaj slatkoće u ustima nego ista količina glukoze ili saharoze (konzumnog šećera). To može zavarati, pa često ljudi misle da treba dodati manju količinu šećera fruktoze nego saharoze za postizanje istih rezultata. Međutim, primjena fruktoze za pojačavanje vina se ne preporučuje jer kvasac (Saccharomyces cerevisiae) u alkoholnoj fermentaciji koristi glukozu i fruktozu, stoga je dodavanje saharoze (konzumnog šećera) koja se sastoji od ova dva šećera definitivno bolji. Važno je naglasiti da je fruktoza mikrobiološki vrlo nestabilna ako zaostane u vinu. Mliječne bakterije mogu prevesti fruktozu u alkohol manitol koji ima neugodan slatkasti okus. Time se vino ponovno zamućuje i dobiva neugodan okus i miris.

Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ, dipl.ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako proizvesti dobru rakiju od kruške tepke?
Sljedeći članakMinistar Tomislav Tolušić sastaje se s izvanrednim povjerenikom koncerna Agrokor Antom Ramljakom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.