Imam vinovu lozu ispod koje uzgajam rajčicu, luk i proljetnu salatu. Ima dosta izdanaka od kojih su se dva zakorijenila. Nedavno sam izrezao i povadio izdanke, skratio na primjerenu dužinu, posadio u kante, koje prije zime prenesem u garažu. Zanima me može li se loza tako ukorijeniti i preživjeti, te saditi u proljeće?
Vinova loza razmnožava se vegetativno, tj. reznicama koje je moguće zakorijeniti. Takav način razmnožavanja koristio se u prošlosti sve do pojave filoksere ili trsovog ušenca koji je donešen iz Amerike u Francusku 1860. godine. Filoksera napada korijen europske loze i trs u potpunosti propada. Zbog toga se europska loza danas cijepi na određene podloge američkih loza čiji je korijen otporan na napad ove uši. Danas se još samo na nekim pjeskovitim terenima u Podravini, uzduž Dunava i na nekim našim otocima može uzgajati europska loza bez cijepljenja na američku podlogu. Smatra se da filoksera nema uvjeta za razvoj na pjeskovitom tlu koje sadrži manje od 5% ilovastih čestica, ili se tijekom zime nalazi pod vodom dulje od 40 – 60 dana. U svim drugim uvjetima se uzgaja cijepljena loza. Stoga je uzgoj iz reznica moguć, ali s velikim rizikom obzirom na navedeno. Također je upitna i prilagodba korijena razvijenog iz reznice na uvjete u tlu koji često mogu biti vrlo nepovoljni (kiselo ili bazično, propusno ili zbijeno tlo). Ovdje opet dolaze u prednost američke podloge koje su prilagođene na određene uvjete u tlu te ih po tome unaprijed izabiremo prema fizikalno-kemijskom sastavu tla. Ako se ide na ukorjenjivanje reznica, tada treba reznice staviti u rastresito, toplo i humusno tlo s dovoljno vlage koje će stimulirati razvoj korijenovog sustava.

dr.sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Prethodni članakZagrebačka županija: Kreće isplata 7,2 milijuna kuna bespovratnih potpora poduzetnicima
Sljedeći članakNajavljujemo: DAN OTVORENIH VRATA AGRONOMSKOG FAKULTETA
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.