Ne mogu nabaviti stajnjak za lozu, pa me zanima mogu li u zamjenu staviti kompost, treset ili humus, i koju količinu mineralnog gnojiva, i treba li ga pomiješati s tlom? Treba li korijen prekriti kompostom, ili ga staviti ispod korijena?


Prilikom sadnje loznih cijepova možete se koristiti bilo kojim organskim gnojivom kao što su treset ili kompost. Tehnika sadnje je sljedeća: sipkije tlo stavimo na dno jame u obliku humka i na humak stavljamo pripremljen cijep. Vrh cijepa smjestimo uz kolac, a zatim dodajemo 5 – 7 kg komposta, koji stavljamo po cijeloj jami i dobro ugazimo. Kompost možemo staviti u dvije razine, tj. odmah na dno jame, pa preko njega sipko tlo (zemlju), cijep, pa opet sipko tlo i drugi sloj komposta. U oba slučaja cijepu dodamo 3 – 4 litre vode (do razine tla jamu ispunimo lošijom zemljom). Mineralno gnojivo obično dodajemo prilikom rigolanja, to jest kod pripreme terena za sadnju. Nakon kemijske analize tla provodimo meliorativnu gnojidbu kojom popravljamo sastav hraniva u tlu.

Posebno je bitno utvrditi zalihe fosfora, kalija, CaCO3 i organske tvari (humus). Gnojidba se tada obavlja prema preporuci laboratorija koji je obavio analizu tla. Mineralna gnojiva, a po mogućnosti i organska, rasipaju se po cijeloj površini prije rigolanja, kako bi se gnojivo pravilno rasporedilo po čitavom profilu tla. Po potrebi, temeljem analize tla, obavlja se i kalcizacija. Prema literaturi, tlo na kojem se namjerava podignuti nasad mora sadržavati 10 do 15 mg/100 g tla fosfora (P2O5), 20 do 40 mg/100 g tla kalija (K2O), te 2 do 3 % humusa. U praksi se najčešće daju čista fosforna i kalijeva gnojiva (superfosfat, kalijeva sol), a u novije vrijeme kompleksna NPK gnojiva s niskim sadržajem dušika (NPK 7-14-21, NPK 5-20-30 ili NPK 7-20-30), a u tla s dovoljnim sadržajem kalija unosi se formulacija NPK 15- 52-0 (MAP).

Prethodni članakZašto djetelina slabo niče?
Sljedeći članakKoje se sve garancije i certifikati mogu dobiti prilikom kupnje loznih cijepova?
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.