Ne mogu nabaviti stajnjak za lozu, pa me zanima mogu li u zamjenu staviti kompost, treset ili humus, i koju količinu mineralnog gnojiva, i treba li ga pomiješati s tlom? Treba li korijen prekriti kompostom, ili ga staviti ispod korijena?
Prilikom sadnje loznih cijepova možete se koristiti bilo kojim organskim gnojivom kao što su treset ili kompost. Tehnika sadnje je sljedeća: sipkije tlo stavimo na dno jame u obliku humka i na humak stavljamo pripremljen cijep. Vrh cijepa smjestimo uz kolac, a zatim dodajemo 5 – 7 kg komposta, koji stavljamo po cijeloj jami i dobro ugazimo. Kompost možemo staviti u dvije razine, tj. odmah na dno jame, pa preko njega sipko tlo (zemlju), cijep, pa opet sipko tlo i drugi sloj komposta. U oba slučaja cijepu dodamo 3 – 4 litre vode (do razine tla jamu ispunimo lošijom zemljom). Mineralno gnojivo obično dodajemo prilikom rigolanja, to jest kod pripreme terena za sadnju. Nakon kemijske analize tla provodimo meliorativnu gnojidbu kojom popravljamo sastav hraniva u tlu. Posebno je bitno utvrditi zalihe fosfora, kalija, CaCO3 i organske tvari (humus). Gnojidba se tada obavlja prema preporuci laboratorija koji je obavio analizu tla. Mineralna gnojiva, a po mogućnosti i organska, rasipaju se po cijeloj površini prije rigolanja, kako bi se gnojivo pravilno rasporedilo po čitavom profilu tla. Po potrebi, temeljem analize tla, obavlja se i kalcizacija. Prema literaturi, tlo na kojem se namjerava podignuti nasad mora sadržavati 10 do 15 mg/100 g tla fosfora (P2O5), 20 do 40 mg/100 g tla kalija (K2O), te 2 do 3 % humusa. U praksi se najčešće daju čista fosforna i kalijeva gnojiva (superfosfat, kalijeva sol), a u novije vrijeme kompleksna NPK gnojiva s niskim sadržajem dušika (NPK 7-14-21, NPK 5-20-30 ili NPK 7-20-30), a u tla s dovoljnim sadržajem kalija unosi se formulacija NPK 15- 52-0 (MAP).

dr.sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto djetelina slabo niče?
Sljedeći članakKoje se sve garancije i certifikati mogu dobiti prilikom kupnje loznih cijepova?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.