Naš vinograd je ostao neorezan, s obzirom da mi je umro rođak vinogradar koji ga je prije orezivao. Prije dvije godine je bio lijepo orezan nešto iznad gornje žice. Sad je loza gusta i debela, pa kako da orezujemo ove godine?
Kod vinove loze postoji više načina rezidbe, ovisno o uzgojnom obliku, izvedbi armature, regiji u kojoj se loza uzgaja, itd. Pošto navodite da je u vinogradu žica pretpostavljam da je sustav uzgoja formiran na nosivim stupovima sa žicom. Kako pretpostavljam da nemate iskustva u uzgoju vinove loze, probat ću vam na najjednostavniji način objasniti što vam je činiti. Ako je vinograd u kontinentalnom dijelu Hrvatske rezidbu ćete obaviti na uzgojni oblik „jednostruki Guyot“. Ovaj uzgojni oblik prilikom prvog formiranja podrazumijeva ostavljanje jednog lucnja i jednog reznika na starom stablu. Oba se formiraju iz jednogodišnje rozgve (šiba debljine 5-10 mm, glatke crvene, žute ili smeđe boje ovisno o sorti, s uočljivim koljencima na kojima se nalaze pupovi). Rezidbom ostavite dvije zdrave i srednje debele rozgve čim bliže stablu trsa na visini prve žice (otprilike 60- 80 cm od tla). Svaku ostavite na suprotnoj strani stabla u smjeru reda. Jednu rozgvu orežite kraće na dva do tri pupa (reznik) a drugu duže (10-12 pupova) (lucanj). Sve ostale rozgve i deblje grane odstranite. Dužu rozgvu (lucanj) ćete kasnije saviti u luk i krajem vezati za prvu žicu. Idućih godina ćete isti postupak primijeniti na dvjema rozgvama izraslima iz prošlogodišnjeg reznika dok ćete prošlogodišnji lucanj i sve rozgve izrasle iz njega odstraniti rezidbom. Također, od iduće godine kada ćete imati formirani uzgojni oblik potrebno je odstranjivati i vodopije koje izbijaju izravno iz stabla odnosno starog drva. Ako se vinograd nalazi u primorskom dijelu Hrvatske uzgojni oblik bit će „jednostruki“ ili „dvostruki kordonac“. Kod jednostrukog kordonca staro stablo ima prvo vertikalni, a zatim niz žicu horizontalni smjer pružanja. Jednostruki kordonac ima izgled stabla obrnutog slova L dok dvostruki oblik slova T. U oba slučaja potrebno je na horizontalnom dijelu starog stabla svakih 15- 20 cm ostaviti ranije spomenuti reznik s dva do tri pupa. Iduće godine rezidbom iz najdonje rozgve na prošlogodišnjem rezniku, ostavlja se novi reznik. Kao praktičnu pomoć preporučam vam knjigu „Vinogradarstvo“ autora Nikole Miroševića i Jasminke Karoglan-Kontić, izdavača „Nakladni zavod Globus“ u kojoj imate opisane i slikovno prikazane sve korake formiranja i rezidbe za navedene uzgojne oblike.

Domagoj STUPIĆ, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 148
Sljedeći članakVrt pitanje br. 31
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.