Posjedujem vinograd sa sortama plemenka crvena i bijela, chardonnay, malo šipona. Poslije cvatnje vinograd je tretiran s Ridomil Goldom i Topasom, a nakon 20 dana i Forum Star, te Collis. Bojim se da je bilo predugo razdoblje između tretiranja, ali i početka tretiranja. Prije nam je Tilt bio dobar, no sada neznam čime mogu suzbiti pepelnicu koja se pojavila (2-3 dana stara infekcija), a najviše su zahvaćene upravo plemenke?
Ove je sezone pepelnicu vinove loze od početka travnja (stadij “vunasti pup” i pojava “prvih listića”) do kraja lipnja (ili druge redovne zaštite nakon cvatnje) trebalo usmjereno suzbijati čak 8 puta (ili 30 % više nego prosječnih sezona). Ako se ove mjere “preskaču” (naročito u zaštitama do početka cvatnje) tada je pepelnicu nakon cvatnje u slabije zaštićenim nasadima teško kontrolirati. Prema iskustvima iz ranijih sezona protiv pepelnice na grožđu je potrebno tijekom srpnja dodatno između dvije redovite zaštite u zonu grožđa primijeniti Karathane Gold EC u količini 0,3 lit./ha ili neki sumporni fungicid, npr. Chromosul ili Thiovit Jet ili Kosavet DF i slično u količini 1-1,5 kg/ha. Od novijih fungicida u ispitivanju pri suzbijanju pepelnice grožđa ranijih su sezona izvrsni rezultati u Međimurju dobiveni pripravcima Luna Experience SC i Dynali EC. Naizmjenično je tijekom sezone dobro još protiv pepelnice koristiti neki od kombiniranih pripravaka: Nativo WG (0,25 kg/ha) ili Falcon EC (0,4 lit./ha) ili Collis SC (0,4 lit./ha).

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakKroz plavi dizel dodatnih 16,2 milijuna kuna potpora za poljoprivredu- četiri nova sektora u kvoti
Sljedeći članakČime tretirati sirak?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.