Sorta grožđa čije fotografije šaljem raste na otoku Ugljanu, daje vrlo kvalitetno crno grožđe, a donešena je prije 30-ak godina iz Srbije. Loza je otporna na bolesti i gotovo se uopće ne tretira nikakvim sredstvima. Zrije u drugoj polovici kolovoza, bobice su “suzastog” oblika, nevelike (cca 1- 1,5 cm), meso “hrskavo”, vrlo ugodno za jelo, boja mesa izrazito tamna uz tamni grožđani sok, dok sjemenke nisu prisutne u svim bobicama. Možete li reći koja je to sorta?
Prema fotografijama koje ste nam ustupili radi se o sorti Karmen. U prilog tome govori i činjenica da se radi o biljci introduciranoj iz Srbije, gdje se prije tridesetak godina počelo s većom sadnjom sorata nastalih prirodnim križanjem i selekcijom u okviru Poljoprivrednog instituta u Sremskim Karlovcima. Sorta je nastala križanjem sorata Kardinala i Moldove, a službeno je priznata tek 2003. godine. Sortu odlikuje velika bujnost te obilna i redovita rodnost. Dozrijevanje grožđa je kao i kod roditeljske sorte Kardinala, rano, krajem kolovoza. Grozd je krupan, rastresit, s vrlo privlačnim, krupnim, jajolikim, tamnoplavim bobicama. Pokožica je srednje debljine, obilno posuta maškom. Meso je čvrsto, hrskavo, a okusom neutralno. Sorta je osjetljiva na plamenjaču, slično kao i Kardinal, te srednje osjetljiva na pepelnicu. Po otpornosti na botritis također je slična Kardinalu, pa u kišnim godinama uslijed pucanja bobica grožđe vrlo često trune. U uvjetima mediteranske klime, gdje prevladava topla klima s obiljem sunca i malo oborina, zbog čega je i potencijal za razvoj bolesti zanemariv, moguće je da biljka izdrži i bez zaštite kemijskim sredstvima. Što se tiče ampelotehničkih mjera, preporučuje se kratka rezidba i prorjeđivanje cvati pred cvatnju kako urod ne bi bio preobilan. Ovime se postiže jednoliko dozrijevanje grožđa, optimalan odnos šećera i kiselina u grožđu, te ujednačena plava boja bobica. Sorta se dobro transportira i dugo se može čuvati u hladnjači.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Prethodni članakMladi poljoprivrednici, od sutra kreću prijave na natječaj podmjere 6.1.1.
Sljedeći članakCroVin – Prvi središnji stručni skup vinogradara i vinara Hrvatske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.