Zanima me kako se ispravno i na koji način dodaje kvasac u mošt, tj. vino?

ODGOVOR

Od kvasaca možete koristiti bilo koji soj, preporuka je Saccharomyces bayanus kvasac koji je nešto otporniji od ostalih kvasaca. Prije dodavanja kvasca potrebno je dodati hranu za kvasac. Kvasac rehidrirajte u 10puta većoj količini tople vode (30°C) prije dodavanja u masulj. Alkoholnufermentaciju (vrenje) možete provesti u inoks bačvi ili staklenom bocunu odgovarajućeg volumena. Bitno je dobro zatvoriti posudu i staviti vrenjačukako bi CO2 mogao izlaziti iz posude. Fermentacija bi trebala trajati 3-4 tjedna na 18°C.

Nakon što čitav šećer provrije u alkohol, odvojite kruti ostatak od vina prešanjem. Možete se poslužiti plastičnom mrežicom. Vino vratite u čistu posudu, ponovno dodajte Vinobran (6g na 100L vina) i dobrozatvorite. Ako imate inoks bačvu, na vrh stavite plutajući poklopac i enološko ulje. Vino tada možete konzumirati.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNaknadno postavljanje kolaca kraj sadnica
Sljedeći članakIsplaćeno 1,2 milijuna kuna za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.