Kako se vegetativno razmnožava aronija reznicama?
Aronija se uspješno razmnožava poluzrelim ili zrelim reznicama. Poluzrele reznice se uzimaju u lipnju kada počne odrvenjavanje mladica. Režu se reznice duljine 15-ak cm ili tri internodija (uključivo i vršni) i to samo s vrha mladice. S donja dva internodija uklone se listovi, a s vršnog se lisne plojke skrate na polovicu veličine. Poželjno je rabiti hormon za ukorjenjivanje. Reznice se utaknu u vlažni pijesak ili perlit do drugog internodija, a tijekom ukorjenjivanja ih treba stalno orošavati. S obzirom da ukorjenjivanje zelenih reznica traži vlagu zraka od 90 % i više, potrebno je paziti na pojavu bolesti i po potrebi ih tretirati fungicidima. Zrele se reznice uzimaju ujesen ili proljeće i ukorjenjuju u proljeće. Poželjno je to obavljati u toplom stakleniku ili klijalištu, gdje možemo osigurati temperaturu supstrata od 15-20 °C. Za zrele reznice se uzima donji dio jednogodišnjih izbojaka na kojima se ostavlja dio dvogodišnje grane iz koje izbijaju. Kad se razvije korijen, presađuju se u lončiće gdje se razvoj biljke nastavlja do veličine kad je spremna za presađivanje na stalno mjesto.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKad imam pravo na starosnu mirovinu?
Sljedeći članakFiltracija bijelog vina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.