Voćarstvo pitanje br. 11

21

Jabuka je mlada, posađena prošle godine. Prije nekoliko tjedana počeo sam primjećivati žutilo na mladim listovima. U prilogu šaljem i fotografije. Sličnu pojavu uočio sam i na nekoliko mladica krušaka. Što bih trebao poduzeti?
Na osnovi fotografija moglo bi se zaključiti da se i na krušci i jabuci radi o nedostatku željeza, no slika u pravilu nije dobar pokazatelj simptoma. Za informaciju o tome je li riječ o deficijenciji željeza ili ne, navodimo simptom kloroze tkiva između lisne nervature na mladim listovima, što je često popraćeno
klorozom i/ili izbjelivanjem cijelog lista. Nedostatak željeza posljedica je alkalne reakcije tla, visoke razine fosfora, cinka, mangana, bakra ili nikla u kiselom tlu, slabe drenaže ili nepovoljnih uvjeta za razvoj korijenovog sustava. Alkalna tla vežu željezo i čine ga nedostupnim biljkama. Preporučili bismo prihranu po tlu zelenom galicom, uz upozorenje da željezo u prevelikim količinama može biti fitotoksično za voćke.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 10
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 12
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.