Voćarima se u sušnim krajevima preporuća prilikom sadnje i uzgoja voćaka dodati hidrogel u tlo. Kakve su njegove osobine i kako se koristi?
Hidrogel je novitet, koji će pomoći voćarima u sušnim krajevima. Na područjima gdje se javlja suša, često je problem podići voćnjak, bilo ekstenzivni, bilo intenzivni. Nedostatak vode javlja se najčešće u ljetnim mjesecima, te je po trebno natapati kako bismo poboljšali i olakšali primitak korijena. Je dan od novijih dodataka koji nam mogu pomoći u tome je i hidrogel. Njegova primjena u voćarstvu ogleda se u sadnji i podizanju novih voćnjaka. Hidrogel se unosi u tlo na dubinu 15-25 cm kako bi se nalazio u zoni korijena. Osim što upija do 10 puta više vode od čestica gline, on ima i do 100 puta veću moć upijanja (snaga kojom drži vodu), te će tako hidrogel privući vodu prije čestica gline i tako je zadržati do pojave nepo voljnih uvjeta. Hidrogel su kristali različitih granulacija koji se unose u tlo, a na sebe nakupljaju vlagu te je polagano otpuštaju u vrijeme suša. Prvotno se koristio za uzgoj zeljastih kultura, travnjaka i sl., a sada sve više ulazi u primjenu i drvenastih kultura kao što je većina voćaka. Hidrogel je neutralne pH reakcije te ja tako pogodan za korištenje i u kiselim (npr. za uzgoj borovnice) i u alkalnim tli ma. Poboljšava i mehaničku strukturu tla, a time i vodozračni režim. Kako ostaje u tlu do 4 godine, nije ga potrebno unositi svake godine. Organskog je porijekla, a u potpunosti je biološki razgradiv, te tako pogodan za ekološku proizvodnju. Važno je napomenuti da hidrogel sma njuje potrebu natapanja, ali ne i potpuno ukidanje natapanja. Hidrogel se može koristiti i kod već zasađenih voćaka gdje se unosi u tlo na dubinu 20-25 cm oko voćke po cijeloj širini krošnje.

Goran FRUK, dipl. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 111
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 335
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.