Kakav je postupak izbjeljivanja ljuske oraha? Jezgra je zdrava, ali je vanjska ovojnica jezgre tamna zbog vlažnog vremena.
Orasima je važno što je moguće prije odvojiti ostatke klapine jer je ona izvor tvari koje izazivaju tamnjenje. Za izbjeljivanje ljuske rabi se otopina vode i izbjeljivača na bazi natrijevog hipoklorita (Varikina i slična sredstva). Ovisno o sredstvu i jačini izbjeljivanja, dodaje se oko 1 čajna žlica izbjeljivača na 5 l vode. Jačinu izbjeljivanja treba kontrolirati vizualnim pregledom, a postupak provoditi na otvorenom uz nošenje obvezne zaštitne opreme (rukavice i maska). Preporučuje se provesti probno izbjeljivanje na manjem broju plodova kako bi se utvrdila potrebna količina izbjeljivača i trajanje izbjeljivanja. Plodove treba stalno miješati u otopini. Sve plodove koji plutaju na površini otopine treba odstraniti jer su oštećeni i slabe kakvoće. Nakon izbjeljivanja ljuske, plodovi se ostave na prozračnom mjestu kako bi se osušili.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 124
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 70
Alen
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.