Prije 7-8 godina kupila sam šljivu čačanku koja do sada nije uopće rodila. Prošle sam godine kupila ruže stablašice. Kako je kom. koštao 120 kn, pri sadnji sam im pružila svu njegu. Poljoprivredni tehničar savjetovao me da svaka ruža pri korijenu ima izbojak koji je odrezan, te da on nesmije biti ukopan u tlo, pa sam tako i posadila. Ruže sam osigurala i povezala, ali su nestabilne jer je korijen preplitko. Također, spomenuto mi je da čačanka nije rodna jer sam izbojak zatrpala tlom. Gdje bi mogao biti problem kod sadnje ili savjeta?
Šljiva može biti nerodna zbog više čimbenika. Naime, kolokvijalni naziv čačanka je prilično neprecizan jer postoje tri sorte – čačanska ljepotica, čačanska najbolja i čačanska rodna. Od ove tri sorte čačanska najbolja je stranooplodna i vjerojatno su vam prodali tu sortu koja za rod mora imati oprašivača u blizini. Šljiva može biti nerodna iz razloga da uopće nije cijepljena, neki proizvođači sadnica jednostavno su znali odrezati podlogu (najčešće džanarika) pri tlu nakon čega bi potjerala bočni izboj koji kasnije izleda kao cijep. Izbojak koji je spomenuo tehničar kod kupovine sadnica ruža je zapravo mjesto cijepljenja. Kod sadnje, bilo ruža, bilo voćaka, mjesto cijepljenja mora biti iznad tla, odnosno sadnica se sadi tako da se mjesto cijepljenja nalazi na istoj visini na kojoj se nalazilo prije sadnje u kontejneru. Ako je sadnica kontejnirana, tj. ako je oko korijena imala grumen zemlje, prije sadnje trebalo je korijen raširiti kako bi što prije počeo s rastom. Ako ga niste raširili tada će mu trebati neko vrijeme da se razraste. Drugi razlog za nestabilnost ruže mogu biti voluharice koje znaju pojesti korijenje tako da sanica propada, ili kakva bolest koja je zahvatila korijen. Sve u svemu, kod sadnje uvijek vodite računa da sadnicu sadite na dubinu na kojoj je rasla u rasadniku ili u kontejneru. Prije sadnje korijenje obvezno raširiti i vrhove malo prikratiti.

Darko KANTOCI, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakStočarstvo pitanje br. 24
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 127
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.