Imam nasad crvenog ribiza star 5 godina. Do ove godine sve je bilo u redu. Ovo proljeće grmovi su naglo procvjetali prije lišća. Neki grmovi su se posušili nakon cvatnje, a ostali su prolistali. Listovi nisu dobili svoju normalnu zelenu boju, već su bili u samom startu svijetlozeleni. Sada se ti listovi suše od ruba prema unutra, plodovi na grozdićima su rasuti tako da je na grozdiću ostalo po 3-4 bobice. Lani u 11 mj. sam prihranila sa NPK 7-20-30, a u veljači ove godine KAN-om. Prskano je crvenim uljem, Mankozeb, Demitan, a PH tla je 6,2.


Na osnovi ovog opisa moglo bi se raditi o truleži korijena i žila ribiza, čiji su uzročnici gljive poput Armillaria mellea ili Rosellinia necatrix, koje uzrokuju sušenje kompletnih biljaka. Te gljive uzrokuju trulež korjenova vrata i samog korijena uslijed čega dolazi do sušenja biljaka. Najčešći simptomi su gubitak tipične zelene boje listova, koji postaju katkad crvenkasti, slab prirast mladica i konačno sušenje cijelih grmova. Rjeđe je naglo sušenje, koje se obično javi u doba duge suše ili u doba zriobe.

Uzročnici bi mogle biti još neke druge gljive, stoga bismo za točno utvrđivanje uzročnika sušenja preporučili da se obratite nekom od stručnjaka na Zavodu za fitopatologiju, Agronomskog fakulteta u Zagrebu s uzorkom vrata korijena grma koji pokazuje simptome promjene boje listova.

Prethodni članakBolest lista limuna
Sljedeći članakU što možete ulagati u okviru podmjera 4.1 i 4.2.?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.