Voćarstvo pitanje br. 131

25

U malom voćnjaku imam nekoliko trešanja koje lijepo cvjetaju i rode, ali nakon nekog vremena plod se osuši i otpadne, a sazrije tek oko 20 posto ploda. Kako da to spriječim?
Prema opisanim simptomima, teško je točno utvrditi što je uzrok ovakvog opadanja plodova. Ipak, najvjerojatnije se tu radi o napadu gljivice iz roda Monilinia ili virusom šarke šljive. Ako je problem gljivica roda Monilinia tada je situacija nešto povoljnija jer se to može spriječiti, tj. smanjiti pravovremenom zaštitom voćke. Ovaj uzročnik uzrokuje sušenje rodnih grančica, trulež ploda, a može uzrokovati i opadanje plodova dok još nisu sazreli. Protiv Monilinije treba prskati sredstvima na bazi bakra u vrijeme mirovanja vegetacije ili u fenofazi bubrenja pupova. Također prskanje treba ponoviti fungicidima na bazi boskalida ili priaklostrobina u početku cvatnje (može i u cvatnji sve do kraja cvatnje), te u fenofazi rasta ploda. Virus šarke šljive također izaziva sušenje rodnih grančica i opadanje nezrelih plodova, ali i specifične mrlje na listovima. Ako je problem virus šarke šljive, tada, nažalost, pomoći nema i potrebno je stablo iskrčiti i spaliti kako se bolest ne bi širila dalje.

dr. sc. Goran FRUK

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVrt pitanje br. 24
Sljedeći članakGnojidba pitanje br. 27
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.