Živim u okolici Opatije i imam mali vrt, te sam zbog malog prostora počeo saditi stupasto (patuljasto) voće. Imam najviše jabuka, kruške, breskve, šljive. Zanima me kako s rezidbom tih voćaka, jer su neke, osobito jabuke, dosegle visinu od gotovo 3 metra, ali ne idu u širinu. Dobivam različite savjete, od prikraćivanja do savijanja, no mene je strah da nešto ne napravim krivo. Kako postupati s takvim sadnicama?
Vrlo je vjerojatno da vam nisu prodali patuljaste voćke ili kako ih se još naziva „ balerine“ ili „stupaste“ voćke. Naravno da postoji mogućnost savijanja i korigiranja, ako je riječ o takvoj sadnici. No, ako je riječ o normalnoj sadnici na bujnoj ili umjerenoj podlozi, pa čak i slabo bujnoj podlozi, vaše bilo kakve interakcije pri rezidbi i formiranju uzgojnog oblika bit će ništavne. Nažalost, niste naveli sortu koju ste sadili i deklaraciju na kojoj bi se točno vidjelo o čemu se radi. Stupaste voćke se pretežno uzgajaju kao vitko vreteno ili eventualno kordonac, no puno ih je lakše uzgajati na ovaj prvi način. Kod rezidbe bitno je održavati provodnicu. Znači ostavljati postrane grančice koje zatvaraju 90°do 80° s provodnicom. Grančice koje čine manji kut, 45° i manje treba ili saviti, ili potpuno odstraniti. Treba t akođer voditi računa i o izolaciji vrha provodnice. Grančice pri vrhu koje zatvaraju manji kut s provodnicom, najbolje je potpuno odstraniti rezidbom, jer troše puno energije biljke i vrlo lako mogu preuzeti dominaciju nad provodnicom. Svakako treba voditi računa o rodnim pupovima, dakle štrljke i rodne stapčice ostavljati.

Nino IVANČAN, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLjekovito bilje pitanje br. 32
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 112
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.