Obnavljam voćnjak i pročitao sam da pyrodwarf podloga iz Njemačke ima izvrsna svojstva. Pokušavam iz rasadničarske škole iz Njemačke nabaviti te podloge i na njih cijepiti kruške. Je li opravdano ulaganje u takve podloge ili da se držim dunje?
Pyrodwarf je izvrsna podloga za krušku, prvenstveno zbog dobre kompatibilnosti (selekcionirane podloge dunje nemaju zadovoljavajuću kompatibilnost s nekim gospodarski važnim sortama), dobrog učvršćivanja voćaka u tlu (dunja nedostatno učvršćuje voćke, pa je potrebna armatura), bolje otpornosti na niske zimske uvjete nego selekcionirane podloge dunje i veće tolerantnosti na sadržaj aktivnog vapna u tlu (dunja podnosi do 2,5%). Sorte cijepljene na podlozi Pyrodwarf razvijaju bujnija stabla nego na podlozi dunji MA (oko 50-70% u odnosu na podlogu sjemenjak divlje kruške). Stoga će izbor podloge dunje MA ili Pyrodwarf ovisiti o osobinama tla, ali i više o gustoći sklopa i sustavu uzgoja kruške.

prof.dr.sc. Zlatko ČMELIK

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGnojidba pitanje br. 29
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 113
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.