Prije 7 godina posadio sam mladicu trešnje na periferiji Zagreba. Ona je prve plodove dala prije 2-3 godine. Prošle godine smo ubrali oko 2 kg. Trešnja nije nikada orezivana. Osobno neznam ništa o orezivanju, a neki znalci su mi rekli da orežem jedino vrh kad odlučim da mi je dovoljno visoka. Kažu da se trešnja ne orezuje nikada, pa me zanima da li treba trešnju orezivati ili ne, te da li se to radi u proljeće ili jesen? Ima li svrhe namazati deblo s gašenim vapnom, kada i do koje visine?
Prema podatcima koje navodite, može se pretpostaviti da se radi o trešnji cijepljenoj na nekoj bujnijoj podlozi. Takva stabla prirodno oblikuju etažnu piramidu kada imaju dovoljno prostora i svjetlosti. Ako je takva situacija i u vašem vrtu, nije potrebna rezidba. Uklanjanje vrha radi smanjenje visine nije preporučljivo jer se stvara velika rana koja teško zarasta, pa postoji velika mogućnost da stablo propadne. Nasuprot tome, uzgoj trešanja na slabo bujnim podlogama za tržište zahtjeva redovitu rezidbu. Ona se obavlja tijekom vegetacije kako bi rane lakše zarasle. Rezidbu treba provoditi od prve godine kako bi se izbjegla rezidba debljih grana koja ostavlja velike rane. Uklanjaju se mladice i grane koje zasjenjuju krošnju, a također treba obavljati izolaciju vrhova tako da se ostavlja samo jedan izbojak na vrhu grane. Rezidba se, ovisno o sorti, obavlja u dva do tri navrata (nakon cvatnje, u sredini vegetacije i u kolovozu). Premazivanje gašenim vapnom najbolje je obaviti u kasnu jesen kako bi se spriječile štete od niskih zimskih temperatura (uzdužno pucanje kore – mrazopuc). Ako se premaz ispere, potrebno ga je obnoviti. Premazivanje u proljeće daje voćkama lijep i uredan izgled i nema drugu funkciju.

prof.dr.sc. Tomislav JEMRIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPeradarstvo pitanje br. 14
Sljedeći članakPeradarstvo pitanje br. 15
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.