Željela bih posaditi 1 stablo trešnje u svom vrtu. Želja mi je da to bude vrsta koju mi zovemo hrust. Na internetu ima desetine vrsta trešanja, a nema hrusta. Ako znate gdje bih je mogla naći ili me savjetovati koju vrstu da posadim, mora biti samooplodna, jer stane samo 1 stablo u vrtu?
Ne postoji sorta trešnje imena hrust već je to čest naziv za sve sorte tvrdog hrskavog ploda (hrust ili hrušt). Od starih, u nas proširenih sorata, toj skupini pripadaju germesdorfska, hedelfinška i okićka hrustavka, ali niti jedna od njih nije samooplodna. Među samooplodnim sortama u obzir dolaze Stella (već se duže vrijeme uzgaja u Hrvatskoj) čiji plodovi dozrijevaju oko 3 tjedna nakon sorte Burlat (u središnjoj Hrvatskoj u trećoj dekadi lipnja), Grace Star (dozrijeva oko 12 dana nakon sorte Burlat), Black Star (dozrijeva oko 2 tjedna nakon sorte Burlat), Lapins (dozrijeva oko 24 dana iza Burlata) i Skeena (dozrijeva oko 30 dana iza sorte Burlat). Među nabrojanim, najlakše je nabaviti sorte Stella i Lapins jer one nisu zaštićene oplemenjivačkim pravima, pa ih umnožavaju brojni rasadnici u Hrvatskoj.

prof.dr.sc. Zlatko ČMELIK

Prethodni članakDavno kupljeno zemljište nije upisano
Sljedeći članakU ponedjeljak počinje isplata 922 milijuna kuna poljoprivrednicima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.