Voćarstvo pitanje br. 144

25

Je li moguć uzgoj pekan oraha u kontinentalnom dijelu Hrvatske (Ozalj)? Imam zapuštene vinogradarske položaje koje bih, zbog dosta radnih obveza, tj. malo slobodnog vremena, zasadio nekom manje zahtjevnom kulturom.
Pekan (Carya illinoensis) je subtropska voćka i zahtijeva dugo vegetacijsko razdoblje s visokim ljetnim temperaturama i umjereno hladnom kratkom zimom. Smatra se da bi minimalna srednja mjesečna temperature ljetnih mjeseci trebala biti iznad 16oC, dok su za rast i razvoj plodova poželjne temperature iznad 28o C. Što se tiče tla, pekan dobro uspijeva na teksturno lakšim, za vodu propusnim tlima. Budući da područje Ozlja ne karakteriziraju duga i vruća ljeta, bolji izbor bio bi obični orah (Juglans regia) koji se u ovim krajevima odavnina uspješno uzgaja.

prof.dr.sc. Zlatko ČMELIK

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 143
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 52
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.