Voćarstvo pitanje br. 145

25

Dobio sam mnogo oprečnih informacija, pa me zanima je li sorta badema Nonpareil dobar oprašivač za sortu Ferragens?
Prema vremenu cvatnje sorta Ferragens cvate kasno – u kontinentalnom dijelu tijekom ožujka, što joj je svakako prednost jer time se ublažuje, odnosno sprječava opasnost štetnog utjecaja niskih temperatura na oštećenja ili smrzavanje cvjetova i tek zametnutih plodova. Budući da se ne može oploditi vlastitim polenom nužno joj je osigurati prikladne oprašivače. Sorte oprašivači moraju biti dobro prilagođeni okolišnim uvjetima, imati visok postotak klijavosti polena, plodovi im moraju imati što veću vrijednost, a početak rodnosti bi se trebao podudarati s glavnom sortom. Ono što je svakako najvažnije, vrijeme cvatnje sorte oprašivača mora se poklapati s cvatnjom glavne sorte. Ukoliko neki od ovih uvjeta nije ispunjen doći će do slabije oplodnje i nižeg postotka zametanja plodova što će se svakako odraziti na niže prirode glavne sorte. S obzirom da je sorta Nonpareil sorta koja se preporučuje za uzgoj u kontinentalnim krajevima (u mediteranskim krajevima se može uzgajati samo na zaštićenim područjima) i cvate srednje kasno, odnosno dosta ranije u odnosu na sortu Ferragens, postoji mogućnost da se navedene sorte neće poklapati u vremenu cvatnje što svakako ovisi i o uvjetima uzgoja, te može izostati oplodnja, a time i rodnost sorte Ferragens. Sorte koje se preporučuju kao dobri oprašivači za sortu Ferragens su Texas, Tuono, Jaltski, Ferraduel i Fra Giulio Grande.

izv.prof.dr.sc. Martina SKENDROVIĆ BABOJELIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 52
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 146
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.