Voćarstvo pitanje br. 146

27

Od prijatelja sam saznao da je nabavio japanske kruške shinseiki i kosui u Sloveniji, kojom prilikom mu je rečeno da pri konzumaciji istih plodova ne dolazi do povišenja glukoze u krvi. Podatak je interesantan, jer u Hrvatskoj više od dvjesto tisuća stanovnika boluje od dijabetesa tipa B. Ako ta tvrdnja stoji, molim vaše mišljenje o tim kruškama, te adresu gdje se mogu nabaviti iste sadnice.
Sorte shinseiki i kosui ubrajaju se u skupinu „nashi” sorata krušaka. U usporedbi s europskim sortama krušaka, plodovi sadrže otprilike 50 % manju količinu šećera. Računa se da je konzumacija jednog ploda „nashi“ kruške identična unosu oko 3,3 g čiste glukoze. Treba dodati i činjenicu da plodovi krušaka sadrže brojne tvari za koje je dokazan pozitivan učinak na zdravlje, među kojima su i spojevi koji pozitivno djeluju na pacijente koji boluju od dijabetesa tipa II. Dakle, informacija koju vam je prenio prijatelj mogla bi biti točna, s time da se glukoza u krvi podiže i kod manjeg unosa šećera, ali manje ako je voće ne sadrži u velikim količinama. Sadnice se mogu nabaviti u većim rasadnicima u Hrvatskoj.

prof.dr.sc. Tomislav JEMRIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 145
Sljedeći članakRatarstvo pitanje br. 20
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.