Od prijatelja sam saznao da je nabavio japanske kruške shinseiki i kosui u Sloveniji, kojom prilikom mu je rečeno da pri konzumaciji istih plodova ne dolazi do povišenja glukoze u krvi. Podatak je interesantan, jer u Hrvatskoj više od dvjesto tisuća stanovnika boluje od dijabetesa tipa B. Ako ta tvrdnja stoji, molim vaše mišljenje o tim kruškama, te adresu gdje se mogu nabaviti iste sadnice.
Sorte shinseiki i kosui ubrajaju se u skupinu „nashi” sorata krušaka. U usporedbi s europskim sortama krušaka, plodovi sadrže otprilike 50 % manju količinu šećera. Računa se da je konzumacija jednog ploda „nashi“ kruške identična unosu oko 3,3 g čiste glukoze. Treba dodati i činjenicu da plodovi krušaka sadrže brojne tvari za koje je dokazan pozitivan učinak na zdravlje, među kojima su i spojevi koji pozitivno djeluju na pacijente koji boluju od dijabetesa tipa II. Dakle, informacija koju vam je prenio prijatelj mogla bi biti točna, s time da se glukoza u krvi podiže i kod manjeg unosa šećera, ali manje ako je voće ne sadrži u velikim količinama. Sadnice se mogu nabaviti u većim rasadnicima u Hrvatskoj.

prof.dr.sc. Tomislav JEMRIĆ

Prethodni članakJe li sorta badema Nonpareil dobar oprašivač za sortu Ferragens?
Sljedeći članakBiljke postaju otpornije kad žive u simbiozi s gljivama
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.