U jesen sam pobrao krušku tepku, izmuljao je i nažalost ostavio u plastičnim bačvama. Zanima me mogu li sad peći rakiju jer se nakupilo dosta kiseline, tj. smjesa je jako kisela, i postoji li kakav preparat kojim bih to mogao riješiti ili je najbolje da sve bacim?
Problem octikavosti voćnih masulja, to jest masulja s visokom koncentracijom octene kiseline teško se rješava. Treba imati na umu da destilacijom takvih sirovina nikada ne možemo dobiti kvalitetan proizvod i zadovoljavajuću iskoristivost (randman). U pojedinim slučajevima može se provesti neutralizacija kiselina u masulju prije destilacije. Tehnika se temelji na kemijskoj reakciji kalcijevog karbonata (CaCO3) s octenom kiselinom pri čemu nastaje kalcijev acetat koji taloži uz oslobađanje vode i ugljičnog dioksida (CO2). U toj reakciji oslobođeni CO2 uzrokuje jako pjenjenje masulja. Dodatak 700 g kalcijevog karbonata dodanog na 100 L masulja smanjuje ukupnu kiselost masulja za 10g/L. Kalcijev karbonat potrebno je umiješati u manju količinu vode, te dodati u masulj. Posuda u kojoj se ovo provodi treba biti napunjena do maksimalno 70 % volumena zbog burne reakcije koju izaziva oslobađanje CO2. Nakon reakcije provodi se destilacija masulja uz veće odvajanje prvog i zadnjeg toka. Naravno, prilikom destilacije treba organoleptički kontrolirati pojedine tokove destilata.

dr.sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Prethodni članakPRODULJENJE ROKA NATJEČAJA ZA MJERU 5 DO 2. SIJEČNJA 2018. GODINE
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – PROSINAC
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.