Zanima me gdje i kako se primjenjuje voćarski vosak kod okuliranja na spavajući/ budni pup, tj. smeta li vozak da pup krene i smije li se on prekriti voskom ili se pup mora ostaviti čist bez voska?
Tehnikom okuliranja na podlozi se napravi mali rez u obliku slova T u koji se stavi pup, što je svakako i prednost ovog načina cijepljenja, te najčešće i nije potrebna primjena voćarskog voska kao kod drugih načina cijepljenja. Ako se pup pravilno pripremožete mi i umetne pod koru podloge da potpuno prilegne uz koru, te pričvrsti cijepljarskom gumicom ili nekim drugim vezivom, nema potrebe za voskom. Ako je bio veći rez tad se podloga može premazati voskom, međutim vrlo oprezno da vosak ne dođe na pup i ne ošteti ga. Isto tako, prilikom vezivanja treba biti pažljiv da se pup ne pomakne s mjesta na podlozi i pup treba biti pravilno vezan da se dobro prihvati za podlogu (najčešće se kreće vezanjem s gornje strane), a cijepljeno mjesto treba biti potpuno zaštićeno vezivom, ali nikako ne i pup koji mora ostati potpuno slobodan kako bi mogao potjerati. Za izvedbu okuliranja potrebno je određeno iskustvo, jer tada se na mjestu reza brže stvara kalus što osigurava uspjeh u cijepljenju.

doc.dr.sc. Martina SKENDROVIĆ BABOJELIĆ

Prethodni članakIn memoriam – Roberta Sorić (1966.-2018.)
Sljedeći članakPoljoprivreda budućnosti je poljoprivreda znanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.