Poljoprivreda budućnosti je poljoprivreda znanja

51

Početkom veljače u Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno- šumarskoj savjetodavnoj službi. To je bio povod razgovora sa Zdravkom Tušekom, ravnateljem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

• Gospodine Tušek, nakon nešto više od godine dana u vašem mandatu ravnatelja, izglasan je Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi. Kako ocjenjujete proteklo razdoblje vašeg mandata i što donosi novi zakon?

Proteklo razdoblje ocjenjujem izuzetno pozitivno i dinamično po pitanju preustroja i organizacijskih promjena unutar Službe. Učinili smo sve što je bilo moguće unutar zadanog okvira kako bismo Savjetodavnu službu učinili efikasnijom i pristupačnijom poljoprivrednicima zbog kojih smo tu.

Temeljni izazov je bio prepoznati potrebe naših klijenata, te prema tome staviti naglasak na određene usluge koje nudimo. Upravo tu je i pomogao novi zakon koji nam je za takvu prilagodbu omogućio zakonski okvir. Ono što bi istaknuo kao najznačajnije je da Zakon po prvi puta omogućuje organiziranje i izvođenje formalnog obrazovanja poljoprivrednika i šumoposjednika kroz osposobljavanje i usavršavanje iz područja poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.

Sustav savjetovanja

• Zalažete se za poljoprivredu znanja, i Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba jedna je od rijetkih javnih institucija u kojoj je više od 95 % visokoobrazovanih stručnjaka, s druge strane, statistika pokazuje da većina poljoprivrednih proizvođača ima završenu osnovnu školu, a tek rijetki su visokoobrazovani. Koliko ta činjenica utječe na konkurentnost naših poljoprivrednika i jesu li su naši poljoprivrednici spremni usvajati nova znanja i tehnologije, u čemu bi im trebala pomagati i Služba?

Ta činjenica definitivno jednim dijelom utječe na konkurentnost naših poljoprivrednika, iako smatram da je još mnogo drugih faktora koji utječu na to kako bi se moglo kvalitetno poljoprivredno proizvoditi i poslovati na našem tržištu. Trudimo se postaviti sustav savjetovanja koji će u svim segmentima koje smo detektirali olakšati poljoprivrednicima proizvodnju, ali i poslovanje općenito. Tu govorimo o još kvalitetnijim i dostupnijim rezultatima izvještajno prognoznih poslova te informativnom servisu, o digitalnim platformama praćenja poljoprivredne proizvodnje, o raznim modernim alatima i pristupu naših savjetodavaca na terenu, a sve s ciljem unapređivanja poljoprivredne proizvodnje i poslovanja naših klijenata. Upravo je tu uloga Savjetodavne službe najvažnija kako bi se premostila barijera između novih znanja, metoda, tehnologija i usvajanja, te praktične primjene na našim poljima. Da su naši poljoprivrednici spremni usvajati nova znanja dokazuju i brojke provedenih edukacija, tečajeva i savjetovanja u prošloj godini, a koje će u ovoj godini biti još i veće.

• Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba se dijelom i sama financira iz Programa ruralnog razvoja, a ranije je pokrenut projekt savjetničkih paketa (objavljen je i Katalog) s uslugama koje poljoprivrednicima, prema njihovim potrebama pruža Služba, a koji se financira iz PRR. Kako ste zadovoljni odazivom poljoprivrednika i koliko su oni sami zadovoljni podrškom savjetodavaca?

Što se tiče odaziva poljoprivrednika ne može se reći da nije zadovoljavajući, ali s obzirom na potrebe koje smo detektirali i brojke koje to potkrjepljuju, pokušavamo novim kanalima doprijeti do svih poljoprivrednika kojima bi pomoć Savjetodavne službe koristila u smislu poboljšanja proizvodnje i unaprjeđenja poslovanja, jer na taj način izravno pomažemo cjelokupnoj Hrvatskoj poljoprivredi. To je naša misija i u tome ćemo ustrajati.

Po našim saznanjima poljoprivrednici izuzetno cijene svaki dobiveni savjet i zahvalni su što postoji servis kojem se uvijek mogu obratiti s povjerenjem i bilo kakvim problemom.

U ovoj godini dodatno razvijamo sustav interne evaluacije kako bismo mogli još kvalitetnije odgovoriti na izazove koje pred nas stavljaju brojni upiti naših klijenata.

""• U kojim sve Mjerama Programa ruralnog razvoja sudjeluje Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba?

Konkretno kao korisnici sudjelujemo u Mjeri 1 – (Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja) i Mjeri 2 – (Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednom gospodarstvu, pomažući poljoprivrednicima na području županije prenošenjem znanja kroz razne edukacije, predavanja i demonstracije aktivnosti odnosno konkretnim stručnim savjetodavnim radom na uvođenju novih tehnologija, otklanjanju problema i poboljšavanju proizvodnih rezultata.) Uz ove dvije mjere rad Savjetodavne službe odnosi se i na sve ostale mjere ovisno o potrebama i nastalim uvjetima na terenu. Tako smo primjerice protekle godine intenzivno pomagali stradalim korisnicima potpore iz Mjere 5 – (Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima, te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti). Konkretno smo bili uključeni u pomoć poljoprivrednicima prilikom prijava na Natječaj za ostvarivanje potpore za troškove obnove poljoprivrednog potencijala koji je stradao u elementarnim nepogodama. Uz samu pomoć prijavi na Natječaj, poljoprivrednicima se pomoglo i tehničko tehnološkim savjetima i smjernicama pri revitalizaciji uništenih resursa proizvodnje. U Mjeri 6 i Mjeri 4 koje pripadaju takozvanim investicijskim mjerama, sudjelujemo u tumačenju Pravilnika, Natječaja i kolateralnih propisa koje moraju zadovoljiti korisnici i njihovi projekti. U tzv. IAKS mjerama ruralnog razvoja (Mjere 10, 11 i 13) naši su savjetnici uključeni u tumačenja ovih mjera i podnošenje Zahtjeva za potporu.

Učinkovitije korištenje sredstava iz EU fonda

• Najavili ste i aktivniju ulogu u savjetovanju poljoprivrednika radi omogućavanja lakšeg korištenja sredstava iz europskih fondova, pomaganja u pripremi projekata i ostale dokumentacije za prijavu na natječaje?

Mjera M2 koncipirana je kao individualno savjetovanje poljoprivrednika te je u 2016. i 2017. godini ukupno je otvoreno 6124 savjetodavnih paketa u sklopu kojih se održava individualno savjetovanje poljoprivrednika. U 2017. godini bilježi se značajni rast realiziranih paketa u odnosu na 2016. godinu. Zahtjev za potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja predaje se jednom godišnje u sklopu jedinstvenog zahtjeva. Savjetodavna služba već godinama kreira oko 20.000 jedinstvenih zahtjeva za potporu za naše poljoprivrednike.

Naša uloga u savjetovanju poljoprivrednika u cilju efikasnog korištenja sredstava iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj je u stalnom porastu. Kroz mjeru M1 u 2016. i 2017. godini provedeno je ukupno 1673 tečajeva strukovnog osposobljavanja koje je pohađalo više od 30.000 poljoprivrednika. U Mjeri 5 Savjetodavna služba je odradila 75 potpunih Zahtjeva za potporu za korisnike. U mjeri 17 smo u razdoblju podnošenja zahtjeva za potporu, listopad 2017./siječanj 2018. odradili ukupno 1.764 zahtjeva. Nebrojeni su naši korisnici Mjere 6 i Mjere 4 koje savjetujemo u tumačenju Pravilnika, Natječaja i kolateralnih propisa koje moraju zadovoljiti njihovi projekti. Uz sve navedeno ovim korisnicima pružamo i savjetodavno stručnu potporu pri definiranju i analizi njihovih investicija kao i tehničko tehnološke savjete s ciljem optimiziranja i postizanju veće efikasnosti njihovih ulaganja.

• Koji izazovi su pred savjetodavcima i Službom u godinama koje slijede?

Kako stalno ponavljamo da je poljoprivreda budućnosti, poljoprivreda znanja, tako sam iz dana u dan još uvjereniji da je tomu tako. To dokazuju mnogi primjeri u svijetu i zemljama u okruženju s kojima razmjenjujemo iskustva preko međunarodnih projekata na kojima surađujemo. Ispada da će temeljni izazov u godinama koje slijede biti ne zadržati tempo, nego pokušati uhvatiti brzinu kojom razvoj i primjena tehnologija poljoprivredne proizvodnje napreduje u svijetu. Taj izazov nije samo pred Savjetodavnom službom, već pred svima nama. Da nisu stvari tako crne dokazuju i mnogobrojni svijetli primjeri kvalitetne proizvodnje i plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda, a tu je i turizam za koji smatram da može mnogo učiniti za hrvatsku poljoprivredu, ali to su već teme za neki drugi intervju.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIn memoriam – Roberta Sorić (1966.-2018.)
Sljedeći članakPivarski ječam – sve popularnija žitarica
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Odgovorni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu kao odgovorni urednik uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Član je Hrvatskog novinarskog društva i Zbora agrarnih novinara, kao i Hrvatskog društva biljne zaštite.