Početkom veljače u Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno- šumarskoj savjetodavnoj službi. To je bio povod razgovora sa Zdravkom Tušekom, ravnateljem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

• Gospodine Tušek, nakon nešto više od godine dana u vašem mandatu ravnatelja, izglasan je Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi. Kako ocjenjujete proteklo razdoblje vašeg mandata i što donosi novi zakon?

Proteklo razdoblje ocjenjujem izuzetno pozitivno i dinamično po pitanju preustroja i organizacijskih promjena unutar Službe. Učinili smo sve što je bilo moguće unutar zadanog okvira kako bismo Savjetodavnu službu učinili efikasnijom i pristupačnijom poljoprivrednicima zbog kojih smo tu.

Temeljni izazov je bio prepoznati potrebe naših klijenata, te prema tome staviti naglasak na određene usluge koje nudimo. Upravo tu je i pomogao novi zakon koji nam je za takvu prilagodbu omogućio zakonski okvir. Ono što bi istaknuo kao najznačajnije je da Zakon po prvi puta omogućuje organiziranje i izvođenje formalnog obrazovanja poljoprivrednika i šumoposjednika kroz osposobljavanje i usavršavanje iz područja poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.

Sustav savjetovanja

• Zalažete se za poljoprivredu znanja, i Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba jedna je od rijetkih javnih institucija u kojoj je više od 95 % visokoobrazovanih stručnjaka, s druge strane, statistika pokazuje da većina poljoprivrednih proizvođača ima završenu osnovnu školu, a tek rijetki su visokoobrazovani. Koliko ta činjenica utječe na konkurentnost naših poljoprivrednika i jesu li su naši poljoprivrednici spremni usvajati nova znanja i tehnologije, u čemu bi im trebala pomagati i Služba?

Ta činjenica definitivno jednim dijelom utječe na konkurentnost naših poljoprivrednika, iako smatram da je još mnogo drugih faktora koji utječu na to kako bi se moglo kvalitetno poljoprivredno proizvoditi i poslovati na našem tržištu. Trudimo se postaviti sustav savjetovanja koji će u svim segmentima koje smo detektirali olakšati poljoprivrednicima proizvodnju, ali i poslovanje općenito. Tu govorimo o još kvalitetnijim i dostupnijim rezultatima izvještajno prognoznih poslova te informativnom servisu, o digitalnim platformama praćenja poljoprivredne proizvodnje, o raznim modernim alatima i pristupu naših savjetodavaca na terenu, a sve s ciljem unapređivanja poljoprivredne proizvodnje i poslovanja naših klijenata. Upravo je tu uloga Savjetodavne službe najvažnija kako bi se premostila barijera između novih znanja, metoda, tehnologija i usvajanja, te praktične primjene na našim poljima. Da su naši poljoprivrednici spremni usvajati nova znanja dokazuju i brojke provedenih edukacija, tečajeva i savjetovanja u prošloj godini, a koje će u ovoj godini biti još i veće.

• Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba se dijelom i sama financira iz Programa ruralnog razvoja, a ranije je pokrenut projekt savjetničkih paketa (objavljen je i Katalog) s uslugama koje poljoprivrednicima, prema njihovim potrebama pruža Služba, a koji se financira iz PRR. Kako ste zadovoljni odazivom poljoprivrednika i koliko su oni sami zadovoljni podrškom savjetodavaca?

Što se tiče odaziva poljoprivrednika ne može se reći da nije zadovoljavajući, ali s obzirom na potrebe koje smo detektirali i brojke koje to potkrjepljuju, pokušavamo novim kanalima doprijeti do svih poljoprivrednika kojima bi pomoć Savjetodavne službe koristila u smislu poboljšanja proizvodnje i unaprjeđenja poslovanja, jer na taj način izravno pomažemo cjelokupnoj Hrvatskoj poljoprivredi. To je naša misija i u tome ćemo ustrajati.

Po našim saznanjima poljoprivrednici izuzetno cijene svaki dobiveni savjet i zahvalni su što postoji servis kojem se uvijek mogu obratiti s povjerenjem i bilo kakvim problemom.

U ovoj godini dodatno razvijamo sustav interne evaluacije kako bismo mogli još kvalitetnije odgovoriti na izazove koje pred nas stavljaju brojni upiti naših klijenata.

""• U kojim sve Mjerama Programa ruralnog razvoja sudjeluje Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba?

Konkretno kao korisnici sudjelujemo u Mjeri 1 – (Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja) i Mjeri 2 – (Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednom gospodarstvu, pomažući poljoprivrednicima na području županije prenošenjem znanja kroz razne edukacije, predavanja i demonstracije aktivnosti odnosno konkretnim stručnim savjetodavnim radom na uvođenju novih tehnologija, otklanjanju problema i poboljšavanju proizvodnih rezultata.) Uz ove dvije mjere rad Savjetodavne službe odnosi se i na sve ostale mjere ovisno o potrebama i nastalim uvjetima na terenu. Tako smo primjerice protekle godine intenzivno pomagali stradalim korisnicima potpore iz Mjere 5 – (Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima, te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti). Konkretno smo bili uključeni u pomoć poljoprivrednicima prilikom prijava na Natječaj za ostvarivanje potpore za troškove obnove poljoprivrednog potencijala koji je stradao u elementarnim nepogodama. Uz samu pomoć prijavi na Natječaj, poljoprivrednicima se pomoglo i tehničko tehnološkim savjetima i smjernicama pri revitalizaciji uništenih resursa proizvodnje. U Mjeri 6 i Mjeri 4 koje pripadaju takozvanim investicijskim mjerama, sudjelujemo u tumačenju Pravilnika, Natječaja i kolateralnih propisa koje moraju zadovoljiti korisnici i njihovi projekti. U tzv. IAKS mjerama ruralnog razvoja (Mjere 10, 11 i 13) naši su savjetnici uključeni u tumačenja ovih mjera i podnošenje Zahtjeva za potporu.

Učinkovitije korištenje sredstava iz EU fonda

• Najavili ste i aktivniju ulogu u savjetovanju poljoprivrednika radi omogućavanja lakšeg korištenja sredstava iz europskih fondova, pomaganja u pripremi projekata i ostale dokumentacije za prijavu na natječaje?

Mjera M2 koncipirana je kao individualno savjetovanje poljoprivrednika te je u 2016. i 2017. godini ukupno je otvoreno 6124 savjetodavnih paketa u sklopu kojih se održava individualno savjetovanje poljoprivrednika. U 2017. godini bilježi se značajni rast realiziranih paketa u odnosu na 2016. godinu. Zahtjev za potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja predaje se jednom godišnje u sklopu jedinstvenog zahtjeva. Savjetodavna služba već godinama kreira oko 20.000 jedinstvenih zahtjeva za potporu za naše poljoprivrednike.

Naša uloga u savjetovanju poljoprivrednika u cilju efikasnog korištenja sredstava iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj je u stalnom porastu. Kroz mjeru M1 u 2016. i 2017. godini provedeno je ukupno 1673 tečajeva strukovnog osposobljavanja koje je pohađalo više od 30.000 poljoprivrednika. U Mjeri 5 Savjetodavna služba je odradila 75 potpunih Zahtjeva za potporu za korisnike. U mjeri 17 smo u razdoblju podnošenja zahtjeva za potporu, listopad 2017./siječanj 2018. odradili ukupno 1.764 zahtjeva. Nebrojeni su naši korisnici Mjere 6 i Mjere 4 koje savjetujemo u tumačenju Pravilnika, Natječaja i kolateralnih propisa koje moraju zadovoljiti njihovi projekti. Uz sve navedeno ovim korisnicima pružamo i savjetodavno stručnu potporu pri definiranju i analizi njihovih investicija kao i tehničko tehnološke savjete s ciljem optimiziranja i postizanju veće efikasnosti njihovih ulaganja.

• Koji izazovi su pred savjetodavcima i Službom u godinama koje slijede?

Kako stalno ponavljamo da je poljoprivreda budućnosti, poljoprivreda znanja, tako sam iz dana u dan još uvjereniji da je tomu tako. To dokazuju mnogi primjeri u svijetu i zemljama u okruženju s kojima razmjenjujemo iskustva preko međunarodnih projekata na kojima surađujemo. Ispada da će temeljni izazov u godinama koje slijede biti ne zadržati tempo, nego pokušati uhvatiti brzinu kojom razvoj i primjena tehnologija poljoprivredne proizvodnje napreduje u svijetu. Taj izazov nije samo pred Savjetodavnom službom, već pred svima nama. Da nisu stvari tako crne dokazuju i mnogobrojni svijetli primjeri kvalitetne proizvodnje i plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda, a tu je i turizam za koji smatram da može mnogo učiniti za hrvatsku poljoprivredu, ali to su već teme za neki drugi intervju.

Prethodni članakKako se primjenjuje voćarski vosak kod okuliranja?
Sljedeći članakPivarski ječam – sve popularnija žitarica
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.