Voćarstvo pitanje br. 158

30

Želim cijepiti staru sortu jabuke Idared. Zanima me na koju podlogu je najbolje cijepiti, u koje vrijeme, kada posaditi na mjesto u vrtu? Mogu li nekoga pozvati da pregleda voćke, budući da osim ovih starih stabala, sve što sam novo posadila nikako ne uspijeva i ima bolesno lišće i plodove?
Kod odabira podloge za cijepljenje je vrlo važno imati ideju kakvo stablo jabuke želite. Ako želite visoko stablo za dvorište, tada bi bilo najbolje da je cijepljena na sjemenjak, podlogu koja je niknula iz sjemenke. Možda da pogledate je li vam je nešto niknulo sadnica u dvorištu i da na njih cijepite. Inače, ako je u pitanju sorta Idared, onda ne vidim razloga da ne kupite novu sadnicu cijepljenu na sjemenjaku. Ako takvu ne nađete i na podlozi MM106 stablo će biti na razini visine od cca 3 metra i malo više. Cijepljenje na engleski spoj se obavlja u rano proljeće neposredno prije kretanja vegetacije, a na oko «pod koru» u 8. mjesecu. Što se obolijevanja voćki i slabog rasta tiče, za početak bi bilo dobro napraviti analizu tla da se vidi jesu li uvjeti rasta povoljni, a osim toga voćke napada cijeli niz bolesti tijekom godine i minimum zaštite bi trebalo biti jedno prskanje bakrom na kraju vegetacije i jedno prskanje bakrom i mineralnim uljima na početku vegetacije. Za pregled stanja i dodatne savjete možete se obratiti i djelatnicima Savjetodavne službe u području na kojem se nalazite.

Damir LUČIĆ, dipl.ing.agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 157
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 496
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.