Skladištim autohtone, odabrane i zdrave jabuke iz vlastita uzgoja, koje ne tretiram kemijskim sredstvima (poslije orezivanja jedino prskam Cuprablauom). Slažem ih u drvene sanduke, ali iza berbe i skladištenja jabuka (sanduk na sanduk), za kratko vrijeme se počinju kvariti (trule) i tamne. Skladištim u hladnoj i svjetloj prostoriji gdje je zimi temperatura oko 1-2oC, ponekad i ispod nule. Što bih trebao učiniti da se navedeno više ne ponovi? Također me zanima jesu li zrele jabuke dobre za proizvodnju rakije?
Prema onome što ste napisali, izgleda da je s uvjetima čuvanja uglavnom sve u redu, jedino bi u prostoriji u kojoj čuvate plodove trebalo trebalo spriječiti dopiranje svjetla i pad temperature ispod 0° C. Problem kvarenja je očito izazvan gljivičnim bolestima, a osim regulacije temperature i osvjetljenja, potrebno je i osigurati što bolju ventilaciju prostorije. Problem mogu biti i drveni sanduci koji možda imaju pune stranice, pa slaganjem sanduka jedan na drugi sprječavate cirkulaciju zraka i stvarate pogodne uvjete za razvoj truleži. Zato preporučujem da za čuvanje uzmete plitke letvarice koje moraju biti čiste i suhe. Ako koristite rabljene letvarice, uzmite one koje su bile čuvane na suhom i koje nemaju ostatke voća, jer se gljivične bolesti lako prenose tim putem. Prostoriju prije unosa voća treba prebojati gašenim vapnom ili drugim prikladnim sredstvom za dezinfekciju, a voće ne bi smjelo biti u kontaktu s povrćem ili drugim namirnicama. Što se tiče vašeg drugog pitanja, odgovor je potvrdan. Zrele jabuke su prikladne za proizvodnju rakije. Dapače, plodovi moraju biti potpuno zreli, odnosno moraju imati potpuno formiran okus kako bi se postigla najbolja moguća kakvoća rakije.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Prethodni članakOreo cheesecake
Sljedeći članakKako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.